Sudija Privrednog suda Ivan Kovačević danas do podne objaviće presudu o zahtjevu Crnogorske komercijalne banke (CKB) da uvede stečaj nikšićkim Rudnicima boksita zbog duga od 1,59 miliona eura.
Privredni sud će najvjerovatnije donijeti odluku o pokretanju stečaja u nikšićkoj kompaniji, jer je to predlagala i sadašnja uprava sastavljena od vladinih predstavnika.
Prema njihovom pismu, stečaj bi predstavljao spas od zaplijene imovine, koju traže brojni povjerioci, i mogućnost za novi početak. To će zavisiti od budućeg odbora povjerilaca koji može predložiti programirani stečaj ili stečaj uz bankrot koji se završava prekidom rada i rasprodajom imovine.
Rasprava o zahtjevu CKB-a pred sudom okončana je prošle sedmice. Prema posljednjim podacima Centralne banke, računi Boksita su u blokadi zbog neplaćenih obaveza od oko 2,32 miliona eura.
Od 2005.godine do danas Boksitima su upravljala četvorica direktora, tri Rusa i jedan "domaći"
Nikšićki Rudnik boksita počeo je da radi 1948. godine i decenijama je bio okosnica crnogorske privrede. Brojao je i do blizu 1.500 radnika, a danas mu sa samo 308 zaposlenih, ogromnim rezervama rude i milionskim dugovima prijeti stečaj.
U slučaju stečaja zaposlenima bi prestao radni odnos, a stečajni upravnik bi naknadno mogao da angažuje onaj broj radnika za koji smatra da je potreban.
Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), iza koje stoji ruski biznismen Oleg Deripaska, krajem 2005. godine je kupila većinski paket akcija Boksita za deset miliona evra.
CEAC je tada preuzeo i Kombinat aluminijuma, za koga su Boksiti i radili. Obećali su, što piše i u ugovoru, godišnju eksploataciju rude ne manju od 650.000 tona.
Uvođenje stečaja tražilo je 11 direktora ali i predstavnici tri od četiri sindikata, koliko ih ima u Boksitima, jer je bolji od zaplijene imovine
Od 2005.godine do danas Boksitima su upravljala četvorica direktora – tri Rusa i jedan “domaći”. Igor Kisenkov, koji je bio direktor firme pet godina – od privatizacije do 1. januara 2011. godine najmanje je “legao” radnicima. Njega uglavnom krive za dugove i propast firme.
Za vrijeme njegovog mandata radnici su dva puta protestovali u jami Biočki stan. Prvu put u decembru 2009. godine kada ih je nakon osam dana “spasilo” pismo obećanja premijera Mila Đukanovića, drugi put u martu 2010. kada su izašli nakon 24 dana “tamnovanja” i obećanja da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
Umjesto toga nekoliko mjeseci kasnije “osvojili” su upravnu zgradu u kojoj su protestovali tri mjeseca. Opet su zbog obećanja prekinuli proteste.
U Kisenkovo vrijeme Boksiti su se „oslobodili“ i viška radnika. CEAC je u dogovoru sa Vladom i sindikatima realizovao socijalni program i firmu je napustilo preko 900 radnika. Za njihove otpremnine izdvojeno je 13,5 miliona evra, a Vladin udio je bio 16,6 odsto.
U 2008. godine ugašena je KAP-ova Fabrika glinice, koja se decenijama snabdijevala rudom boksita iz Nikšića. To je, smatraju radnici, početak kraja firme. Uprava od tada traži nove partnere, kojima je uspjela da proda nekoliko kontigenata rude, ali nije pronađen dugoročni kupac.
Nakon Kisenkova u direktorskoj fotelji se našao Aleksej Agajev, koji nakon šest mjeseci, zbog ličnih razloga, daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi Ildar Ginjatulin, koji u aprilu 2012. podnosi ostavku, takođe “iz ličnih razloga”.
Nakon trojice Rusa, u aprilu prošle godine, na mjesto izvršnog direktora došao je Milorad Đurović. Dočekala ga je propala firma, prekinuta proizvodnja, neisplaćene zarade.
I za vrijeme njegovog mandata radnici su ponovo sišli u jamu Biočki stan u aprilu ove godine. Nakon 17 dana i, po nepisanom pravilu, datog obećanja (ovjerenog ili ne, radnicima se isto pisalo) protest je prekinut.
U avgustu je uslijedila blokada odvoza rude, koja je obustavljena nakon nešto više od tri sedmice, jer je uslijedio novi dogovor o isplati zaostalih zarada i pokretanju proizvodnje. Umjesto redovne isplate novca, očekuje ih stečaj.
Radnicima i upravi sve bolje od plijenidbe imovine
Uvođenje stečaja tražilo je 11 direktora ali i predstavnici tri od četiri sindikata, koliko ih ima u Boksitima, jer je bolji od zaplijene imovine.
“Imajući u vidu sadašnju situaciju u Rudnicima boksita gdje nam se plijenidbom oduzima imovina, a time i zadnja mogućnost za preživljavanje, zahtijevamo od Vas hitno uvođenje stečaja kojim bi se sačuvao minimum preostale supstance rada sa kojom bi kompanija, po već zaključenim ugovorima, pribavljala potrebna sredstva za preživljavanje preko 300 zaposlenih radnika”, stoji u dopisu koje je 11 direktora poslalo ministru Vladimiru Kavariću i članovima Odbora direktora.
Kako sada stvari stoje želja bi im mogla biti ispunjena danas.
Imovina pod hipotekom
Od ogromne imovine Boksiti sada gotovo da nemaju ništa. Upravna zgrada i dvorište su pod hipotekom kod Prve banke zbog kredita od 2,11 miliona evra uzetih za finansiranje opreme za kopanje.
Sve mašine su kupljene preko lizinga, a zajmodavci su nekoliko njih konfiskovali, dužnici već “mjerkaju” preostalu imovinu kako bi koliko-toliko uspjeli da prinudno naplate dug i sudski dobijene sporove.
Bonus video:
