Sportska dvorana na Žabljaku, vrijedna tri miliona eura, promašena je investicija, umjesto koje se građanima moglo dodijeliti 100 kredita od po 30 hiljada eura za unaprijeđenje turizma, ocijenili su u Centru za razvoj Durmitora. Direktor te nevladine organizacije, Darko Stijepović, kazao je da je jasno da je ulaganje u neproizvodne sektore, kakva je sportska dvorana, neprimjereno kriznoj situaciji.“Sportske dvorane u svim crnogorskim gradovima polako postaju sportska groblja sportskih nadanja, želja, potencijala i strategija”, rekao je Stijepović, koji je bivši direktor Turističke organizacije Žabljak. On tvrdi da ne postoji sportska dvorana u Crnoj Gori koja opstaje i funkcioniše održivo.“Sve sportske dvorane na sjeveru Crne Gore već decenijama ne ispunjavaju svoju funkciju. Jedino što se sigurno neće graditi su fabrike ili proizvodnja bilo čega, a ono što će se sigurno graditi u svakoj opštini jesu sportske dvorane”, poručio je Stijepović.On je podsjetio da je sportska dvorana na Žabljaku, čija je gradnja počela, vrijedna tri milona eura, dok je godišnji budžet Opštine milion eura. Stijepović tvrdi da je potpuno promašeno ulaganje u "sportskog dinosaurusa", jer sirotinjska Opština Žabljak ne može da preživi ni sama, a kamoli da održava sportsku dvoranu.“Troškovi grijanje dvorane u Žabljaku znače da se ona mora grijati 12 mjeseci godišnje, jer prosječna temperatura čak i u julu ne prelazi deset stepeni. Mjesećni troškovi grijanja dvorane prelaziće 20 hiljada eura, dok će minimalni za radnu snagu biti još toliki”, naveo je Stijepović.Prema njegovim riječima, troškove održavanja dvorane nikada neće moći da pokrije njeno poslovanje, niti budžet Opštine Žabljak. Stijepović je dodao i da je sva turistička infrastruktura u Opštini Žabljak u raspadu.“Svi veliki hoteli su propali i nikada neće biti renovirani. Opština Žabljak se zadužila kreditom kod komercijalne banke da bi isplatila posljednju platu činovnicima i razne dodatke ojađelim odbornicima”, kazao je Stijepović.Turistička ponuda je, kako je ocijenio, priprosta i skromna, “a ističu se poludivlje sklepane tezge u centru mjesta ili na šetalištu-vašarištu prema Crnom jezeru”.“Najveće poljoprivredno područje je proglašeno karantin zonom od antraksa i Q groznice. Uništili su žičare i hotele i još samo jedna sportska dvorana fali pa da brđani uzlete u nebo turističkog blagostanja”, smatra Stijepović.On je rekao da se čak ni dvije manje sportske dvorane u školama ne koriste.“Male su, jer birokrate pucaju na veliko. Hoće Barselonu i Real u dvorani, a usmrđela im se sijena pred kućama”, naveo je Stijepović.On tvrdi da će iz te promašene investicije izvođači radova i prodavci opreme za dvoranu “omastiti brke”.“Ako bolje pogledamo projekat vidjećemo da je prostor za klizalište i hokej naslonjen upravo na bok dvorane, pored ogromnog krova. Sav snijeg koji bude padao sa krova dvorane, koji ima ogromnu površinu, padaće na tu ploču za klizanje i hokej koja nikada neće biti u funkciji, jer će biti zatrpana”, tvrdi Stijepović.Priča o klizanju i hokeju je, kako je rekao, šarena laža za naivne gorštake. Stijepović tvrdi da će za neke naredne izbore “žabljačke poglavice zaposliti u dvorani oko 20 šljakera”.“Poslije par godina gubitaka, objekat memljive dvorane biće, kao u Kolašinu, ponuđen Vladi da ga renovira ili će biti založen ili će da zjapi kao u Beranama, a najvjerovatnija mu je sudbina hotela Jezera - sklonište za ptice”, zaključio je Stijepović.
Bonus video:
