Ivan Brajović još ne predlaže rješenje za Marinu Bar

Ministarstvo saobraćaja treba da predloži raskid zbog nepoštovanja obaveza ili model za nastavak saradnje sa konzorcijumom koji je kupio kompaniju krajem 2009. godine
3 komentar(a)
Ivan Brajović, Foto: Savo Prelević
Ivan Brajović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 04.10.2013. 16:14h

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, na čijem je čelu Ivan Brajović, još nije donijelo odluku šta će preporučiti Vladi za ugovor o privatizaciji Marine Bar - raskid zbog nepoštovanja obaveza ili model za nastavak saradnje sa konzorcijumom koji je kupio kompaniju krajem 2009. godine.

Od privatizacije, barska Marina nije dobila ugovorena ulaganja, zbog čega je polovinom septembra o tome raspravljano na sjednici skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Tada je saopšteno da će Vlada, odnosno resorno Ministarstvo pomorstva, do kraja septembra donijeti odluku o sudbini tog ugovora. “Vijestima” je u Ministarstvu kratko rečeno da još nema odluke.

Većinski paket od 54 odsto državnih akcija Marine Bar kupio je letonski konzorcijum kupaca Multikapital iz Rige u kojem su AS Latvijas Krajbanka, koja je u međuvremenu otišla u stečaj, i kompanija SIA Multikapitals. Oni su postali većinski vlasnici akcija Vlade i fondova, iako su ponudili duplo manje novca od nominalne vrijednosti i nijesu imali iskustva u poslovima sa marinama. Za paket akcija je plaćeno 2,2 miliona eura ili 2,66 eura po dionici, iako je nominalna vrijednost bila 5,79 eura.

Vlada je nakon stečaja u banci usvojila zaključak kojim se akcije te banke ne mogu prenijeti na stečajnog povjerioca bez njihovog odobrenja. Kupac je bio u obavezi da investira 12,2 miliona eura za pet godina od usvajanja prostornog plana, koji je donijet u maju. Investicije nijesu ni počele. Na sjednici Komisije konstatovano da je jedino socijali program poštovan, nije bilo otpuštanja, 26 zaposlenih redovno prima zarade ali nije povećavan broj radnika u skladu sa dinamikom iz ugovora. Kompanija posluje pozitivno.

Prije početka investiranja, država je trebalo da obezbijedi studiju lokacija koja bi omogućavala ulaganja, ali to je urađeno 36 mjeseci nakon potpisivanja ugovora, odnosno u maju ove godine.

Investitori bi da se povuku iz cijelog posla

Predstavnici investitora, dijela koji predstavlja Latvijas Krajbanku, nedavno su predložili Vladi da svojih 54 odsto akcija prodaju novom investitoru koji bi preuzeo sve njihove obaveze i upravljanje Marinom, a da se oni povuku.

Tom predlogu su se usprotivili vlasnici 27,17 odsto akcija Marine, SIA Multikapitals, koji su kazali da su se usvajanjem studije lokacije, tri i po godine nakon privatizacije, tek stekli uslovi za početak investicije u Marini, da oni nijesu saglasni sa predlogom partnera. Njihov predlog je da se da nova šansa i investicioni proces iz ugovora skrati. Ukoliko bi država odlučila da raskine ugovor, kako su nedavno saopštili, ne bi podnosili tužbe ili predloge za aktiviranje arbitražnih sporova, kako su najavili predstavnici Latvijas Krajbanke. Oni su istakli da je činjenica da zbog stečaja i likvidacije Latvijas Krajbanka ne može da ispuni ugovorene investicione obaveze “što ne znači da to ne može da uradi drugi član konzorcijuma, sam ili udružen sa renomiranim, profilnim i potentnim investitorom”.

Bonus video: