Od 53 odobrene investicije u okviru Programa razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori u kojem je partner Ministarstvu poljoprivrede bila Vlada Danske, uspješno je završeno 50 projekata, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Državna revizorska institucija (DRI) je ranije, o čemu su “Vijesti” pisale, utvrdila nepravilnosti u sprovođenju programa koji je Vlada Danske finansirala sa milion eura. Izvještaj je dobio “uslovno mišljenje” zato što su prekoračeni rokovi u realizaciji projekta i to u 37,5 odsto obrađenih slučajeva.
Objašnjenje iz ministarstva “Vijestima “ je stiglo tek nakon što je to preporučilo Ministarstvo inostranih poslova Danske na čelu sa ministrom Mikaelom Erbs-Jorgensenom. Prije sugestije danskih partnera iz ministarstva, na čijem je čelu Petar Ivanović, je saopšteno da “ne vide interes” da pojašnjavaju nepravilnosti na koje je ukazala DRI.
Sekretar u Ministarstvu Branimir Vujačić kazao je da su samo tri projekta aktivna i da u tim slučajevima korisnici još nijesu dokazali da su sav novac namjenski iskoristili. Ti projekti se, kako je rekao, mogu tretirati kao nezavršene investicije.
“Za ta tri slučaja, koji su u kontroli od strane stručnih službi utvrđeni kao nenamjenski, preduzete su odgovarajuće sankcije i oni će se dalje pratiti do povraćaja sredstava. Ako treba pominjati procenat neuspješnosti u ovoj fazi, onda je to 5,66 odsto od komponenti datih grantova farmerima, a značajno manje ako se uzmu u obzir i drugi efekti projekta", saopštio je Vujačić.
Prema njegovim riječima, “Vijesti” su u “najvećem dijelu vjerno interpretirale ocjene iz izvještaja DRI".
"Evaluaciona komisija je tijelo koje je formirano u okviru projekta i čiji su članovi predstavnici danske vlade, kao davaoca najvećeg procenta grantova, zatim Monteorganike kao sertifikacionog tijela, Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji koja prati i nadzire sve aplikacije za grantove kao i Službe za selekciju stoke, ukoliko su aplikanti iz oblasti stočarstva i predstavnika ministarstva, koji su takođe značajni učesnici u realizaciji projekta", kazao je Vujačić.
Prema njegovim riječima, u 37 odsto slučajeva, traženo je od strane aplikanata kojima su već odobreni grantovi da im se produži rok realizacije investicije zbog neblagovremenog obezbjeđivanja kredita od banke za sopstveno učešće ili zbog elementarnih nepogoda.
Takvi zahtjevi su, kako je rekao, pažljivo analizirani i uz stopostotnu saglasnost svih članova Evaluacione komisije, odobren je jedan broj prethodno podnijetih zahtjeva za produženje roka za korišćenje granta-investicije, tri do četiri mjeseca najčešće.
"Iako ta dopunska procedura nije jasno definisana Priručnikom za grantove, što revizori tačno primjećuju, o njoj su se izjasnili pozitivno svi članovi Evaluacione komisije, a zahtjevi za prekoračenje roka su rješavani po istoj proceduri kao i novoprimljene aplikacije, o čemu je informisan i Upravni odbor", kazao je Vujačić dodajući da se zbog toga ne može govoriti o slabijoj realizaciji projekta jer produženje roka korišćenja investicije nije izašlo iz vremenskog perioda predviđenog za korišćenje sredstava.
Program razvoja organske poljoprivrede je, kako se navodi u Izvještaju DRI, trajao od početka 2009. godine do maja ove. Budžet projekta iznosio je 2,25 miliona eura od čega je Vlada Kraljevine Danske dodijelila dva miliona, dok učešće Ministarstva poljoprivrede iznosi 250.000 eura. Korisnici su bili u obavezi da učestvuju sa 50 odsto vrijednosti investicije.
Promijenili pravila da bi otklonili rizik nenamjenskog trošenja
Vujačić je kazao da je u izvještaju DRI pozitivno ocijenjen projekat i njegov značaj za organsku proizvodnju.
On je rekao da je danski partner angažovao dodatno i drugu nezavisnu međunarodnu revizorsku kuću Ernst & Young Montenegro koja je "potvrdila visok značaj projekta i podršku danske Vlade".
"U izvještaju ove konsultantske revizorske kuće praktično se ne komentariše pitanje prekoračenja roka, odnosno dopunskog roka za završetak investicije, koji se u vašem komentaru apostrofira, već se opravdano i jasno konstatuje, kao uostalom i u DRI izvještaju, da je u tri slučaja od svih odobrenih projekata došlo do nenamjenskog utroška sredstava", objasnio je Vujačić i dodao da tom problemu treba pokloniti pažnju prilikom daljeg praćenja projekta i dodjele novih grantova.
“Zbog ovih činjenica u ministarstvu su promijenjene, odnosno značajno unaprijeđene procedure odobravanja grantova kroz Midas projekat, kako bi se izbjegle nepreciznosti ovog tipa i otklonili rizici nenamjenskog korišćenja grantova.
Uostalom, jedan od ciljeva ovog projekta je i bio da unaprijedi ne samo organsku proizvodnju već i ojača administrativne kapacitete u oblasti ocjenjivanja, odlučivanja i nadzora nad sličnim projektima", zaključio je on.
Bonus video:
