Crnogorska Vlada mora drugačije da se postavi prema problemima radnika „Radoje Dakića“ i sprovede sudsku odluku, socijalni program i detaljni urbanistički plan, saopštio je predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević.Vukčević je agenciji Mina-business kazao da su bivši radnici danas, nakon pauze od mjesec zbog godišnjih odmora, održali mirni protest ispred Vlade, a nakon toga i ispred Minstarstva finansija.„Zahtijevali smo danas sastanak sa ministrom finansija kako bi dio novca u nacrtu rebalansa budžeta bio usmjeren na kapitalne investicije u „Radoje Dakiću“ i iznosu po sudskim presudama i socijalnom programu“, rekao je Vukčević.On je saopštio da većina duga raste svakog mjeseca za 200 hiljada eura i da za to neko treba da snosi odgovornost.„Vlada se svela na sektu i zatvorila u uski krug ljudi koji se odvojio od narodnih masa. Postoji činovnička inercija koja je opasnost za svaki državni interes. Prema problemu „Radoje Dakić“ vlada mora drugačije da se postavi“, poručio je Vukčević.On je podsjetio da su radnici najavili blokadu parlamenta kada se bude glasalo o rebalansu.„Budući da je zbog neplaćanja struje ugroženo snabdijevanje električnom energijom radnika, zahtijevamo korišćenje prava na potpisivanje protokola prebijanjem dugova, jer je Vlada osnivač i većinski vlasnik „Radoje Dakića“ i Elektroprivrede (EPCG)“, rekao je Vukčević.Prema njegovim riječima,bivši radnici su ranije dostavili zahtjev Vladi da se deset odsto radničkih potraživanja kompenzira za električnu energiju. Bivši radnici "Radoja Dakića" od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika. Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju. Kompanije Zetagradnja i Čelebić su 27. oktobra 2011. godine odustale od kupovine tog zemljišta, površine 221 hiljadu kvadratnih metara, za koje su nudili 35,4 miliona eura. Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg su činili Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master inženjering za zemljište je nudio 27 miliona eura.
Bonus video:
