Za tri i po mjeseca od kada su započete intenzivne kontrole u turističkim centrima na primorju i sjeveru Crne Gore, inspektori su izrekli ukupno 7.230 prekršajnih naloga - kazni vrijednih 2.031.269 eura, pokazuju najnoviji podaci Štaba za praćenje turističke sezone, kojeg je formirala Uprave za inspekcijske poslove.
Šefica Štaba Svetlana Šljivančanin kazala je "Vijestima" da su od 1. maja do 20 . avgusta ove godine izvršili ukupno 20.698 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrđeno 10.666 nepravilnosti.
"Svi oni koji nijesu poštovali naredbe inspektora bili su izloženi represivnijim mjerama, pa je izdato 1.521 rješenje o zabrani rada, 7.230 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 2.031.269 eura"
Ona je dodala da je inspekcija djelovala tokom maja i juna dosta preventivno, pa je izrečeno 5.735 ukazivanja i izdato 3.688 rešenja o otklanjanju nepravilnosti.
"Cilj inspekcije nije samo izricanje novčanih kazni, već stvaranje uređenog tržišta, a samim tim zaštita legalnih poslodavaca i zaštita korisnika svih usluga. Svi oni koji nijesu poštovali naredbe inspektora bili su izloženi represivnijim mjerama, pa je izdato 1.521 rješenje o zabrani rada, 7.230 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 2.031.269 eura. Podnijeta su 172 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, 39 krivičnih prijava, zapečaćeno 90 ugostiteljskih objekata. Uklonjen je 261 objekat koji je postavljen neplanski i oduzeto robe u vrijednosti od 167.647 eura. Novčane kazne će se multiplikovati novčanim sankcijama od područnih organa za prekršaje po osnovu naših podnijetih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka", istakla je Šljivančanin.
Ona je kazala da, iako je je situacija mnogo bolja u odnosu na prethodnu godinu, ipak postoje i oni koji pružaju usluge bez izdavanja računa gostu. Šljivančanin je navela da slučajeva neizdavanja računa najviše ima kod lokale brze hrane i butika.
Govoreći o inspekcijskim kontrolama na plažama duž primorja, Šljivančanin je navela da su tokom jula i avgusta kontrolisali da li je oslobađeno pola plaže od plažnog mobilijara, za goste koji žele da se odmaraju na pijesku i one koji nijesu u mogućnosti da iznajme ležaljke i suncobrane, kao i da li su poštovani ostali propisi.
Šljivančanin je kazala da veliki problem predstavljaju turističke agencije koje nelegalno prodaju izletničke programe na šetalištu
Ističući da je tržište radne snage velika stavka u sferi "sive ekonomije", Šljivančanin je kazala da je taj problem bio posebno izražen na početku sezone i najviše bio zastupljen kod gradilišta i privremenih ugostiteljskih objekata.
"Inspekcija rada je evidentirala značajan broj lica koja rade 'na crno', nakon čega su poslodavci regulisali radno-pravni status u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca. Nakon četiri mjeseca našeg djelovanja uspjeli smo da u regularne tokove uvedemo 3.127 radnika, od čega su 2.134 strani, a 993 crnogorski državljani", istakla je ona.
Šljivančanin je dodala da veliki problem predstavljaju turističke agencije koje nelegalno prodaju izletničke programe na šetalištu.
Posebnu pažnja je posvećena sanitarno-higijenskim uslovima u svim objektima u kojima se pružaju usluge hrane
Inspektori su, kako je dodala, na području Njeguša vršili nadzor ugostiteljskih objekata i subjekata koji proizvode i prodaju prehrambene proizvode pršutu i med pored puta.
"Nadzor je vršila veterinarska inspekcija u saradnji sa turističkom i tržišnom. Na području Cetinja rađen je i nadzor turističkih vodiča, placeva za prodaju auta, auto servisa, vulkanizerskih radnji, kao i prodaja suvenira", kazala je ona.
Zbog loše higijene zatvarali i hotele
Prema riječima Šljivančanin posebnu pažnju su posvetili sanitarno-higijenskim uslovima u svim objektima u kojima se pružaju usluge hrane.
“Početkom juna je bilo mnogo škola u prirodi, pa smo u saradnji sa Institutom za javno zdravlje vršili uzorkovanje hrane i vode u objektima za kolektivni smještaj. Međutim, pored velike posvećenosti ovom problemu sanitarno-higijenski uslovi u nekim objektima nijesu bili na zadovoljavajućem nivou i jedan broj radnika nije posjedovao sanitarne knjižice, pa smo bili prinuđeni da zatvaramo, čak i hotele. Sada je situacija drugačija i stanje na terenu je zadovoljavajuće u odnosu na početak sezone. I dalje uzimamo uzorke i kontrolišemo hranu u hotelima, objektima brze hrane i za prodaju sladoleda”, istakla je Šljivančanin.
Uhvaćeno 47 dilera soba, potrebno promijeniti taktiku
Šljivančanin navodi da su svakodnevno kontrolisali takozvane ”dilere soba” i to u saradnji sa kolegama iz Uprave policije.
(Ilustracija)
“Prošle sezone smo evidentirali 84 osobe koja se nelegalno bave ovom djelatnošću, a ove godine do 20. avgusta 47 osoba i to u Baru 12, Budvi 15, i po deset u Ulcinju i Herceg Novom. U Budvi nam pomažu kolege iz lokalne inspekcije, tako da je u ovoj opštini prisustvo “dilera soba” manje nego u drugim opštinama. Ovom problem se mora prići na drugačiji način. Ne mogu inspektori sami riješiti ovaj problem i ukloniti dilere sa ulica i ispred kuća stanodavaca. Očigledno je da ovo nije pravi put ka rješenju ovog problema. Moramo iznaći način da vlasnici smještajnih jedinica čekaju svoje goste, a da “dileri soba” nemaju protora za djelovanje. Takođe, moramo omogućiti gostu da bude informisan gdje ima slobodnih kapaciteta i gdje može boraviti”, kazala je Šljivančanin.
Teško kazniti organizatore raftinga iz BiH
Šljivančanin je istakla da su pod pojačanim kontrolama tokom sezone bile i opštine u sjevernom regionu Žabljak, Kolašin, Berane i Plužine.
"U Plužinama, odnosno na Šćepan Polju vršen je i nadzor kampova i subjekata koji pružaju usluge raftinga. Problem predstavljaju bosanski državljan koji nelegalno obavljaju djelatnost na našoj teritoriji. U tim situacijama javlja se problem naplate kazni jer ne postoji pošta na ovoj lokaciji gdje strani subjekti mogu izvršiti uplatu po nalogu inspektora. Za razliku od prethodnih godina, kampovi su posjedovali odobrenje za rad, a utvrđene nepravilnosti su se odnosile na neprijavljenu radnu snagu”, navela je Šljivančanin.
Galerija
Bonus video:
