Crna Gora bi mogla da proizvodi 70 odsto uvezene hrane

Crna Gora je ukinula otkup tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda, te že je doći do subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka, pomoć za otkup mlijeka biće ukinuta od naredne godine. Sve su to mjere na koje se odlučila država koja nema razvijenu poljoprivredu i potpuno je zavisna od uvoza hrane.

Da neće biti otkupa tržišnih viškova kojih ima u Crnoj Gori kada je u pitanju sitnija stoka i sezonsko voće i povrće iz Ministarsta poljoprivrede, na čijem je čelu Petar Ivanović, objavljeno je nakon što je Monstat saopštio da je Crna Gora samo tokom prva tri mjeseca uvezla 8,5 miliona eura vrijedno voće i povrće, što je za čak 20 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, i 4,9 miliona eura vrijedne žive životinje ili dva odsto više nego 2012.

Domaća mesna idustrija otkupljuje životinje i sa domaćeg tržišta, ali njihovi kapaciteti nijesu dovoljno razvijeni da bi podmirili potrebe Crne Gore ili su neuočljivi u moru uvezenog mesa i mesnih prerađevina. Samo na uvoz iz te stavke, meso i prerađevine od mesa, tokom prva tri mjeseca je potrošeno 18,5 miliona eura ili dva odsto više nego tokom prva tri mjeseca 2012. godine.

Za mliječne proizvode i jaja iz uvoza potrošeno je 7,8 miliona eura ali je tu čak zabilježen pad od 11 odsto zbog problema sa povećanim sadržajem nedozvoljenih materija u mlijeku i kratke zabrane uvoza .

Proizvodi sa strane sa većim subvencijama

Sva uvezena hrana je proizvedena uz subvencije jer se u zemljama odakle je uvezena hrana poljoprivreda stimuliše u mnogo većim iznosima. Iznosi podrške su različiti, pa Hrvatska od nacionalnog budžeta za poljoprivredu izdvaja 4,45 odsto, Austrija 2,8 odsto, Mađarska 2,66, Poljska 3,52, Slovenija 5,1, Francuska 3,47, Švajcarska 5,8, Srbija 3,7, a Makedonija četiri odsto.

Crna Gora je za 2013. opredijelila 20,3 miliona ili 1,7 odsto ukupnog budžeta. Još kada se uzme u obzir koliko su veći budžeti tih zemalja. Taj procenat se u Crnoj Gori stalno smanjuje, a iz Stručne službe Privredne komore (PKCG) podsjetili su da iako je Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja 2009-2013. bilo predviđeno povećanje sredstava namijenjenih razvoju poljoprivrede za oko 1,8 puta u petogodišnjem periodu i prema tome je agrobudžet u 2013. godini trebalo da iznosi oko 35 miliona eura.

“Zbog ekonomske krize” do toga nije došlo već je on određen na 20,3 miliona.

“To je moralo uticati i na definisanje nešto drugačijeg modela finansiranja poljoprivrede od planiranog Nacionalnim programom, a taj model podrazumijeva ukidanje nekih mjera i smanjenje planiranih iznosa sredstava za subvencioniranje pojedinih vrsta proizvodnje. Tako je došlo i do ukidanja podrške otkupu sezonskih viškova u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, što može imati posljedice na dalji razvoj ovih grana”, smatraju u PKCG.

To, kako je objašnjeno, posebno može biti izraženo ukoliko vremenske prilike ne omoguće da se rani poljoprivredni proizvodi nađu na tržištu prije pojave tih proizvoda iz regiona, čime bi domaći proizvodi postali cjenovno nekonkurentni. “Pitanje je da li su u ovom momentu stvoreni uslovi da poljoprivredni proizvođači ostanu bez mogućnosti za pomoć u otkupu tržnih viškova, jer još ne funkcionišu kao udr uženja, što je neophodnost koju im nameće prisustvo velike konkurencije na tržištu”, rečeno je iz PKCG.

Vlada trči za onim što EU još ne traži

Predsjednik Poljoprivredne unije Dragoljub Nenezić nema dilemu da li su se stekli uslovi za potpuno osamostaljivanje domaćih proizvođača.

“Mjera koja je uvedena prije par godina kao podrška prerađivačima mlijeka zbog izuzetno nelojalne konkurencije koja dolazi iz Srbije i dalje treba da traje jer ta nelojalna konkurencija još postoji”, kazao je Nenezić.

U Uniji smatraju da treba slijediti poljoprivrednu praksu zemalja EU i da se podrška postepeno smanjuje, a ne da se naglo ukida jer domaći proizvodi nijesu još konkurentni.

“Crna Gora treba da vodi samostalnu poljoprivrednu politiku do momenta priključenja EU. Ne treba da trčimo i pravimo poteze koje od nas niko ne traži”, kazao je Nenezić U Srbiji su, kako je rekao, izuzetno visoke premije po muznom grlu i po litru proizvedenog mlijeka, što daje mogućnost proizvođačima da jeftinije proizvode nego naši mljekari, a sve je to zbog uticaja države. “Izlažemo i takmičimo se na istom tržištu ali crnogorski proizvod nije toliko konkurentan da može da opstane bez podrške držav e ”, tvrdi Nenezić. Sve zemlje u okruženju imaju veća izdvajanja za poljoprivredu nego Crna Gora i iz te činjenice, kako je objasnio, proizlazi da primarni poljoprivredni proizvođači imaju veću podršku države nego što je to slučaj kod nas.

“Zasmetala mi je i izjava Ivanovića da dok ne dođe do rasta domaćeg bruto domaćeg proizvoda neće doći do porasta budžeta ni za poljoprivredu. U susjednim zemljama taj budžet je povećan iako je došlo do pada BDP-a. Sve njegove najave unose brigu među poljorivrednike i stvaraju dozu neizvjesnosti. Pokušaćemo da u komunikaciji i sa Vladom dođemo do nekakve pretpostavke šta možemo očekivati u narednom periodu”, rekao je Nenezić.

Crna Gora bi mogla da proizvodi 70 odsto uvezene hrane

Crna Gora je uvoznik hrane, a najveći dio novca izdvaja se za uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih pića, kafe, suhomesnatih proizvoda. Evidentno je da se uvoze i proizvodi za čiju proizvodnju Crna Gora ima uslove, kao i dovoljne instalisane kapacitete, kao što je to slučaj sa vodom, voćem i povrćem i prerađevinama od mesa”, saopšteno je iz PKCG.

Oni su napomenuli da se oko 30 odsto uvoza odnosi na uvoz proizvoda za koje Crna Gora nema komparativne prednosti za proizvodnju kao što su pšenica, kukuruz, šećer, ulja, margarin, stočna hrana, svinjsko meso, kafa, banane, pojedini mliječni proizvo d i .

Ima li pomoći s malo novca

U Privrednoj komori tvrde da domaćim prozvođačima prilikom plasmana predstavlja problem i prisustvo pojedinih proizvoda koji su predmet subvencija u držav i porijekla, kao i vezana trgovina.

“Posebano ograničenje za plasman domaćih proizvoda je i naslijeđeno stanje iz ranijeg perioda kada je Crna Gora, što se tiče nabavke i potrošnje prehrambenih proizvoda, bila usmjerena na tržište bivših republika, čiji su brendovi i danas veoma zastupljeni na našem tržištu”, pojasnili su iz PKCG.

Posmatrajući poslovanje u Crnoj Gori, može se, smatraju u PKCG, postaviti pitanje u kojoj mjeri domaći proizvođači mogu očekivati “dozvoljene subvencije”, odnosno, koliki je prostor za subvencioniranje poljoprivrede - prioritetne grane razvoja, sa 1,7 odsto sredstava iz državnog budžeta, posebno imajući u vidu da njeno učešće u BDP iznosi 10 odsto.

Nemam riječi za Ivanovićeve mjere

“Podatak da se ukida otkup tržišnih viškova je nevjerovatan”, kazao je Nenezić. On je objasnio da su “Plodovi Crne Gore” preduzeće koje je u većinskom vlasnišvu Ministarstva poljoprivrede i Glavnog grada i koje je formirano upravo da podrži otkup viška proizvoda.

“Njihov posao je traženje tržišta. Ivanovićeva izjava me zabrinula. Smatram da je osnovno za svaku proizvodnju pa i za našu, mogućnost otkupa proizvedenog i mogućnost naplate”, rekao je Nenezić. On je istakao da je moguće da je bilo nepravilnosti u radu nekih firmi, ali to ne znači da zbog toga Crna Gora treba da se odrekne otkupa tržnih viškova.

“To treba urediti po uzoru na druge razvijenije poljoprivredne zemlje. Svuda u svijetu postoje razne mjere podrške otkupu, a evo smo svjedoci da naš novi ministar tu mjeru ukida i ne znam šta da kažem na to”, ocijenio je Nenezić.

Na pitanje koliko će biti poljoprivrednika koji će moći da “prežive” najavljene mjere, Nenezić je kazao da je crnogorska poljoprivreda na početku razvoja i da se u nju ulaže tek nekoliko godina.

“Nedavno, 90-ih godina, postavljalo se pitanje “ko će da nas hrani” jer nijesmo bili poljoprivredna zemlja, a evo već danas imamo priču o tržišnim viškovima. Nekoliko godina tokom kojih se pružala podrška nijesu dovoljne da poljoprivreda stane na svoje noge”, rekao je on dodajući da je za to potrebno najmanje 10 godina.

Galerija