Osim što će u Crnoj Gori najvjerovatnije do juna biti povećana stopa poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 19 odsto, što će uticati na rast cijena proizvoda i usluga, novi udar na životni standard građana biće i poskupljenje struje od 1. avgusta.
Do tada će nove cijene električne energije odrediti Odbor Regulatorne agencije za energetiku, a postepeni rast je određen trogodišnjim regulatornim okvirom za prihod energetskim kompanijama. Na osnovu takvog okvira, od avgusta prošle godine cijene struje su povećane građanima i privredi, a do 2015. je planiran postepeni skok cijena.
Scenario povećanja stope PDV-a na 19 odsto od početka ljetnje sezone najavio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, koji je istakao da bi to, prema analizi Svjetske banke, donijelo državi prihod od 37 do 40 miliona.
Žugić: Od povećanja PDV-a više koristi nego štete >>>
Iz Unije poslodavaca poručuju da rast stope PDV-a ne odgovara trenutnoj ekonomskoj snazi privrednika, te da bi imao za posljedicu povećanje cijena svih vrsta robe i usluga. A time, ukazuju iz UPCG, kroz smanjenje neto zarada i kupovne moći stanovništva, doprinijelo bi i padu ukupne potrošnje i dodatno usporavanje ekonomskog rasta. Upozoravaju i na rast inflacije.
Iz Vlade su saopštili da bi PDV od sedam odsto ostao isti za osnovne životne namirnice, među kojima su hljeb, mlijeko... Toliku stopu poreza imaju i pojedini ljekovi, hotelske i usluge za bogate “jahtaše”...
Iz Ministarstva finansija saopšteno je nakon jučerašnjeg sastanka ministra Radoja Žugića sa predstavncima Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarog fonda (MMF) da je zajednička ocjena da “neznatno povećanje PDV -a na 19 odsto donosi više benefita nego negativnih reperkusija, uz uslov da se zaštite najranjivije socijalne kategorije stanovništva.
Najveći teret će ponijeti građani kroz povećanje cijena namirnica, računa za struju i telefone po osnovu višeg PDV-a, komunalije i brojne druge usluge... To će biti drugi udar na životni standard u ovoj godini kome je prethodilo veće oporezovanje bruto plata
Država pregovara sa SB o kreditnoj pozajmici od 50 miliona eura za koju je uslov povećanje PDV -a, a konačni treba da bude poznat krajem maja što se poklapa sa špicom ljetnje sezone.
Najveći teret će ponijeti građani kroz povećanje cijena namirnica, računa za struju i telefone po osnovu višeg PDV-a, komunalije i brojne druge usluge... To će biti drugi udar na životni standard u ovoj godini kome je prethodilo veće oporezovanje bruto plata. U većini slučajeva poslodavci su račun za taj trošak “isporučili radnicima” kroz niže neto plate. Sa povećanjem PDV -a na 19 odsto, primjera radi, za račun za struju od 50 eura država će umjesto 8,5 eura PDV-a ubirati i dodatni euro, a za fakturu od 100 eura dodatna dva.
Pad potrošnje, rast inflacije...
Poslodavci i ekonomisti u razgovoru za “Vijesti” oštro se protive povećanju PDV-a. Privrednici strahuju da bi ta mjera dodatno ugrozila opstanak preduzeća kroz povratni pad prihoda i prometa.
Unija poslodavaca poručila je Vladi da ne smije kreirati povećanje niti bilo kojih drugih mjera koje se direktno reflektuju na položaj poslodavaca i zaposlenih bez prethodne saglasnosti socijalnih partnera na tripartitnoj osnovi.
"Više puta smo do sada govorili koje mjere država da preduzme imajući u vidu činjenicu da je privreda u teškoj situaciji. I dalje insistiramo na rješenju koje neće dodatno ugroziti opstanak privrednih subjekata kroz povratni pad prihoda i prometa preduzeća, odnosno na rješenju koje neće podrazumijevati povećanje važećih poreskih stopa ili uvođenje novih poreskih oblika”, naglasili su u UPCG.
Uniju interesuje da li će 40 miliona novca od PDV -a završiti u potrošnju ili investicije.
Njihov predlog je da se posebno za mala i srednja preduzeća uvede mogućnost plaćanja PDV-a tek po realizaciji naplate za prodatu robu i izvršene usluge, što bi predstavljalo značajno rasterećenje njihovog inače otežanog poslovanja.
"Ukoliko i dođe do najavljenog povećanja PDV-a u Crnoj Gori možemo očekivati dalji rast inflacije i dovođenje u pitanje opstana privrednika na tržištu. U ovom trenutku prije svega treba poreski sistem koji će podsticati stvaranje jake privrede i razvijen privatni sektor“, poručili su iz UPCG.
Veći porez platiće potrošači
Ekonomski analitičar Zarija Pejović ocijenio je da će povećanje PDV-a smanjiti kupovnu moć građana i dodatno uticati na nisku likvidnost privrede.
“Najvećim dijelom će biti prevaljen na kupce finalnih proizvoda. Veće cijene pri istom dohotku smanjiće kupovnu moć građana, a to će se odraziti na sniženje dobiti proizvođača i distributera. Treba očekivati da će se smanjiti inače niska likvidnost privrede. Mjera se uvodi početkom turističke sezone, kako bi se ubrali veći prihodi, no ona će ostati na snazi i kasnije”, naglasio je Pejović u izjavi “Vijestima”.
On je rekao da je očigledno da je vođena pogrešna politika javne potrošenje u prethodnom periodu, što je dovelo do toga da država svako malo poseže u džep građana kojima prosječna zarada premašuje polovinu potrošačke korpe. Od prošlog jula su uvedene takse “euro po euro” od kojih građani budžetu mjesečno dodaju 1,2 miliona eura.
"Ako vlasnici krupnog kapitala kažu da se sa ministrima lako mogu dogovoriti o poreskim olakšicama, ako izvještaji DRI ukazuju da ne postoji dovoljna agilnost uprave prihoda u kontroli poreza na ostvarenu dobit, onda se s pravom pitamo da li je Vlada naplatila ono što joj po zakonu pripada prije nego je posegnula za povećanjem PDV-a”, upitao je Pejović.
Srbija povećala PDV, pa ukinula 75 taksi i naknada
Od zemalja regiona najveću stopu PDV-a ima Hrtvatska od 25 odsto, dok BiH ima isti stopu kao i Crna Gora sada - 17 odsto. Stopa PDV-a u Makedoniji je 18 odsto, Sloveniji 20 odsto.
U Srbiji je u oktobru prošle godine uslijedilo povećanje sa 18 na 20 odsto. Nakon odluke Vlade da se poveća PDV ukinuto je 75 raznih taksi i naknada kako bi se olakšalo poslovanje privrede i rasteretili građani.
Ukinute su takse za naziv firme, isticanje reklama, držanje i korišćenje plovnih naprava i drugih objekata, držanje restorana i drugih ugostiteljskih objekata na vodi, korišćenje vitrina radi izlaganja robe van poslovne prostorije, držanje kućnih i egzotičnih životinja, držanje muzičkih uređaja i priređivanje muzičkog programa u ugostiteljskim objektima... Građani imaju manje troškove za registraciju automobila, koja je u zavisnosti od grada, od 17 do 34 eura.
Bonus video:
