Neznatno povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) donosi više benefita nego negativnih reperkusija, uz uslov da se zaštite najranjivije socijalne kategorije stanovništva, ocijenjeno je u razgovoru ministra finansija Radoja Žugića sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB).
Žugić i guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić predvode crnogorsku delegaciju koja učestvuje na proljećnom zasijedanju MMF-a i SB u Vašingtonu.
Prema riječima ministra finansija Radoja Žugića, cilj reformi je "da tendencija rasta javnog duga i visoki budžetski deficit ostanu dio prošlosti"
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, delegacija se susrela sa visokim predstavnicima te dvije institucije, a Žugić im je predstavio reforme koje se, kako je naveo, u Crnoj Gori sprovode na četiri kolosjeka.
Žugić je kazao da se reforme tiču privremenih, kriznih mjera fiskalnog prilagođavanja, daljih ušteda u javnim izdacima, borbe protiv sive ekonomije i izrade strategije održivosti javnog duga.
Prema njegovim riječima, cilj tih reformi je "da tendencija rasta javnog duga i visoki budžetski deficit ostanu dio prošlosti".
Predstavnici crnogorske delegacije i eksperti SB i MMF-a su, kako je saopšteno, još jednom analizirali uticaje eventualnog povećanja stope PDV-a.
„Jedinstveno je zaključeno da neznatno povećanje stope PDV-a, hipotetički sa 17 na 19 odsto, donosi više benefita nego negativnih reperkusija, uz uslov da se zaštite ’najranjivije’ socijalne kategorije stanovništva“, kaže se u saopštenju.
U tom slučaju bi, kako se navodi, niža stopa PDV-a od 7 odsto, na najvažnije životne namirnice, ostala na istom nivou, a dio ostvarenog novog prihoda iz tog izvora bio bi upotrijebljen u narednoj godini za usklađivanje vrijednosti penzija.
Žugić je sagovornicima prezentovao i najnovije makroekonomske podake i istakao da je, prema preliminarnim procjenama, ostvaren rast BDP-a od 4,5 odsto u prvom kvartalu ove godine, da su istovremeno ostvareni javni prihodi iznad plana, kao i da postoje najave novih značajnih stranih direktnih investicija.
Dakić je međunarodnim ekspertima prezentovao situaciju u bankarskom sistemu, ističući da je on stabilan, likvidan i visoko-solventan, ali da se ključni izazov odnosi na visok nivo loše aktive.
Konstatovano je i da je zaustavljena tendencija daljeg rasta loših kredita, kao i da su banke koje su se suočavale sa problemima dokapitalizovane tokom prethodne godine.
Predstavnici MMF-a i SB su, kako se navodi, podržali preduzete reforme i pozitivno ih ocijenili.
Oni su istakli su da se ključna ranjivost i glavni izvor neizvijesnosti u ovom trenutku odnosi na rješavanje pitanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), i sugerisali su da se to pitanje što prije riješi.
Žugić je istakao da je Vlada pripremila strategiju rješavanja problema KAP-a, kojom bi to preduzeće moglo da postane održivo, i da je je ona upućena na predlog parlamentu.
„Sa predstavnicima SB diskutovano je o novom razvojnom kreditu, i konstatovano je da pregovori o tom zajmu idu u dobrom smjeru, da je većina uslova ispunjena ili je u fazi ispunjenja, i da se može očekivati da će sredinom godine biti odobren“, kaže se u saopštenju.
Montenegro biznis alijansa: Povećanje PDV-a će uticati na rast cijena
"(...) Negativni efekti takve odluke bili bi vidljivi vrlo brzo i nadjačali bi koristi od trenutnog prihoda po osnovu povećanja PDV-a, odnosno doveli bi do mogućeg smanjenja prihoda koje država ubira i po drugim osnovama"
Najavljeno povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 odsto na 19 odsto negativno bi uticalo na poslovni ambijent u Crnoj Gori, kroz slabiji priliv investicija, ali i rast cijena, smatraju u Montenegro biznis alijansi (MBA).
Ekonomski savjetnik u MBA, Zoran Vulević, kazao je da bi povećanje PDV-a izazvalo rast cijena, što bi predstavljalo udar na "ionako nezavidan" standard građana.
"Dakle, treba dobro razmisliti o eventualnom povećanju PDV-a", rekao je Vulević agenciji Mina-business.
Povećanje PDV-a bi se, kako je dodao, negativno odrazilo i na priliv investicija, preko kojih se najprije može ostvariti ekonomski rast.
"Poreze u Crnoj Gori ne samo da ne treba povećavati, nego ih treba dalje smanjivati, jer bi se na taj način povećali prihodi, s obzirom na to da bi se broj poreskih obveznika značajno povećao u narednom periodu", rekao je Vulević.
On je dodao da do povećanja prihoda ne bi moglo doći odmah, u prvoj godini primijene niže poreske stope, ali da bi se to moglo očekivati u kratkom periodu.
Potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović, najavio je u četvrtak da će stopa PDV-a najverovatnije biti povećana sa 17 na 19 odsto do početka ljetnje sezone, čime bi se obezbijedilo oko 40 miliona eura prihoda godišnje.
Vulević je kazao da je razumnije da su državi, u postojećoj ekonomskoj situaciji i u što kraćem roku, potrebni novi prihodi, koji bi se eventualno mogli ostvariti preko povećanja PDV-a.
"Međutim, negativni efekti takve odluke bili bi vidljivi vrlo brzo i nadjačali bi koristi od trenutnog prihoda po osnovu povećanja PDV-a, odnosno doveli bi do mogućeg smanjenja prihoda koje država ubira i po drugim osnovama", naveo je Vulević.
On nije želio da saopšti konkretniji stav povodom prijedloga Lazovića da se problem podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) riješi gašenjem fabrike i izradom socijalnog programa za zaposlene kroz prodaju električne energije.
"Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, mora se imati dovoljno kvalitetnih informacija. Ima tu elemenata u prilog opstanka KAP-a, ali onih koji idu u prilog njegovog zatvaranja", saopštio je Vulević.
On smatra da je zadatak Vlade, odnosno investitora, da to dobro odmjere i usaglase stavove.
UPCG: Za povećanje PDV-a potrebna saglasnost socijalnih partnera
Najavljeno povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 17 na 19 odsto, kao i ostale mjere koje se direktno reflektuju na položaj i poslodavaca i zaposlenih, ne smiju biti kreirane bez prethodnog usaglašavanja socijalnih partnera, poručili su iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG).
Iz te asocijacije je saopšteno da UPCG insistira na rješenju koje neće dodatno ugroziti opstanak privrednih subjekata kroz povratni pad prihoda i prometa preduzeća, odnosno na rješenju koje neće podrazumijevati povećanje važećih poreskih stopa ili uvođenje novih poreskih oblika.
„Stoga najavljeno povećanje stope PDV-a sa 17 na 19 odsto, kao i ostale slične mjere koje se direktno reflektuju na položaj i poslodavaca i zaposlenih, ne smiju biti kreirane bez prethodnog usaglašavanja socijalnih partnera - na tripartitnoj osnovi“, kaže se u saopštenju.
U UPCG se pitaju da li najavljeno povećanje PDV-a odgovara trenutnoj ekonomskoj snazi privrednih subjekata, i može li se očekivati da će ono za posljedicu imati i eventualno povećanje cijena roba i usluga, usljed rasta troškova poslovanja privrednih subjekata.
„A time, kroz smanjenje neto zarada i kupovne sposobnosti stanovništva, da li će ono rezultirati padom ukupne potrošnje i dodatnim usporavanjem ekonomskog rasta? U UPCG cijenimo da je i navedeni scenario vrlo moguć“, navodi se saopštenju.
U UPCG smatraju da je, umjesto poređenja sa stopama PDV-a u regionu i pravdanjima te vrste, korisnije je provjeriti gdje će taj PDV biti usmjeren i koje su to razvojne aspiracije Crne Gore.
U toj asocijaciji se pitaju i šta je sa 40 miliona EUR koje će se, prema najavama iz Vlade, priliti u budžet po osnovu povećanja PDV-a, i „da li će taj iznos biti usmjeren u potrošnju, ili u investicionu potrošnju“.
Iz Unije su upozorili da su poslodavci u Crnoj Gori izloženi veoma čestim, čak i kvartalnim promjenama poreskih politika koje im dodatno otežavaju rad i ne dozvoljavaju usvajanje poslovnih planova, makar za sljedeću kalendarsku godinu.
„Zato apelujemo na Vladu i donosioce odluka na nacionalnom i lokalnom nivou da, u interesu održivosti preduzeća i ukupne privrede, ne dozvole dalje pogoršanje predvidivosti poslovnog ambijenta“, kaže se u saopštenju.
Iz UPCG predlažu da se, posebno za mala i srednja preduzeća, uvede mogućnost plaćanja PDV-a tek po realizaciji naplate za prodatu robu i izvršene usluge što bi, kako su pojasnili, predstavljalo značajno rasterećenje njihovog inače otežanog poslovanja.
Prema njihovim riječima, ukoliko i dođe do najavljenog povećanja PDV-a, u Crnoj Gori se može očekivati dalji rast inflacije, a privredni subjekti poslovanje koje prati rast nelikvidnosti i upitnost opstanka na tržištu.
„Stoga UPCG još jednom podsjeća da Crnoj Gori u ovom trenutku prije svega treba poreski sistem koji će podsticati stvaranje jake privrede i razvijen privatni sektor“, zaključuje se u saopštenju.
Mijušković: PDV je trebalo povećati ranije
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da je očekivao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) i mnogo ranije povećati jer su postojali uslovi za to.
On je komentarišući najave potpredjsenika Vlade Vujice Lazovića da će PDV sa 17 oddsto prije ljetnje sezone biti povećan na 19 odsto, rekao da je to neminovnost.
“To je jedini način da se značajnije budžetske rupe popune, a Crna Gora ima prostor za tako nešto jer je PDV kod nas jedan od najnižih u svijetu i ako postoji deficit mora se pribjeći povećanju poreza.
Znam da to ne može proći da se ne odrazi na cijene i možda inflaciju ali ne vjerujem da će to biti veliki udar jer svaki proizvođač i trgovac, obzirom na veliku konkurenciju na tržištu, će dio tih troškova uzrokovanih uvećanjem poreza preuzeti i na sebe”, smatra Mijušković.
Galerija
Bonus video:
