Ministarstvo finansija nije ispoštovalo rok da do kraja marta Skupštini dostavi analizu politike zarada na nivou Opština, javnih preduzeća i akcionarskih društava u kojim država ima većinsko vlasništvo sa predlogom mjera racionalizacije, predlog naplate poreskog duga, analizu propisa koji se odnose na politiku oporezivanja i svojinsko- pravnih odnosa.
Tu obavezu ministarstvo je imalo na osnovu zaključaka koje je Skupština na predlog SNP -a i SDP -a usvojila u sklopu budžeta za ovu godinu.
Analiza propisa kojima se tretira progesivno oporezivanje bio je zajednički zahtjev SDP-a i SNP- a, dok je SNP dodatno tražila da se preispitivanje politika zarada i potrošnje na nivou opština, javnih preduzeća i akcionarskih društava u kojima država ima većinsko vlasništvo, utvrdi predlog naplate poreskog duga i analiza propisa iz svojinsko-pravnih odnosa i imovine.
„Danas usvajamo izmjene planova regulatornih agenecija kojima ćemo pomoći budžet sa 622 hiljade eura, a nemamo informacije šta je bilo sa obavezom da se preispita politika zarada u opštimama i javnim preduzećima i mjere za nanaplatu poreskog duga. Rok je bio 31. mart.
U opštinama i javnim preduzećima imamo plate koje su mnogo veće nego što su u regulatornim agencijama. Tu možemo ostvariti značajne prihode u budžetu. Među njima su Morsko dobro, Budvanska Rivijera, Plantaže, Aerodromi, EPCG, Crnogorski elektroprenosni sistem....” kazao je lider SNP -a Srđan Milić na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević rekao je da je izrada analiza u završnoj fazi i da će vrlo brzo biti dostavljene.
Poslanici su usvojili izmijenjene finasijske planove šest regulatornih agencija (agencije za lijekove, elektronske medije, osiguranje, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Komisija za hartije od vrijednosti i Regulatoma agencija za energetiku ) kojima su zarade zaposlenih i ostali troškovi svedeni na državni prosjek. Plate menadžmentu regulatomih agencija ograničene su na dvije i po prosječne zarade u državi u prošloj godini (487 eura), što u konačnom iznosi 1.210 eura.
Usvojene su izmjene zakona kojima je omogućeno da građani kojima je istekao rok za zahtjeve da traže povraćaj novca zbog propale štednje kod nekadašnje Dafiment i Jugoskandik banke podnose zahtjeve do 31. jula ove godine.
Izjašnjavanje o izmjenama zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim se pooštrava kaznena politika odloženo je dok se odboru ne dostave infromacije o usklađenosti tog akta sa evropskim direktivama i efekti mjera nove kaznene politike. Izmjenama je predviđeno da se za neizdavanje validnih fiskalnih računa i neposjedovanje registar kasa raspon kazni sa dosadašnjih 1.000 do 6.000 eura poveća na iznos od 3.000 do 10.000 eura. Za netačan obračun poreske obaveze, nepodnošenje poreske prijave i neplaćanje PDV-a u propisanom roku sa dosadašnjih 1.500 do 20.000 eura na 6.000 do 20.000 eura.
Poslanik DF -a Nebojša Medojević kritikovao je namjeru Komsije za suzbijanje sive ekonomije da se usvoji posebni zakon o mjerama za suzbijanje sive ekonomije kojim se bi se popravile „ pravne praznine“ u drugim zakonima. Poslanik SNP -a Aleksandar Damjanović objasnio je da je taj ideja potekla od njega i poslanika SDP – a Damira Šehovića kako bi se pokušalo stati na put sivoj ekonomij.Šehović je objasnio da je dobro što je ministar finasija Radoje Žugić uvrstio u Komisiju i predstavnike iz svih političkih partija kako bi se se problemi sa sivom ekonomijom rešavali na sistemski način.
Za četiri dana 800 stranica
Poslanik DF -a Milutin Đukanović pitao je predsjednika odbora RAE Dragutina Martinovića kako su uspjeli da izdaju Montengro bonusu licencu za snabdijevanje strujom za svega četiri dana.
„Koji je genije pročitao 800 stranica za četiri dana? Šta će Crnoj Gori dva državna snabdjevača a električnom energijom? Vaše objašnjenje da je to zato da se pojača konkurentnost, nema veze sa mozgom. Radi se o tome da je šef režima naredio da Kombinat aluminijuma (KAP) mora da dobija struju i vi to izvršavate” istakao je Đukanović.
Martinović je odgovorio da je trebalo malo pogledati papire posebno jer je Đukanović na poziciji da to može uraditi budući da radi u firmi koja je jedan od energetskih subjekata. “Kada su u pitanju dva snabdjevača, kamo sreće da ih ima više. Radi se o javnom snabdjevaču i u Crnoj gGori ih može biti koliko hoćete “, objasnio je Martinović.
Polemika Medojevića i Jelića
Sjednicu odbora obilježila je polemika između Medojevića i poslanika DPS -a Zorana Jelića povodom nedavnog polsanika DF -a u Berlinu.
"Da li ste putovali u privatnu ili službenu posjetu? Da li ste dobili novac od Skupštine i podnijeli izvještaj o tom putu? Nekoliko predstavnika iz administracije njemačke kancelarke Angele Merkel demantovalo je da ste imali susrete na višem nivou“, rekao je Jelić, navodeći da je te informacije nedavno objavila Pobjeda.
Medojević je odgovorio da je to nastavak aktivnosti koje treba da rezultiraju parlamentarnom istragom povodom afere „Snimak“.
"Bio sam prvo u Briselu gdje se o Vama priča jer ste jedan od aktera u aferi koja će naći svoje mjesto u izvještaju o napretku. U Berlinu sam razgovarao sa ljudima zaduženim za Crnu Goru“, kazao je Medojević.
On je rekao Jeliću da ne čita Pobjedu jer su tamo tačne informacije sa „zadnje dvije strane“, te da će mu on objezbijediti informacije „ preko njegovih izvora u Agenciji za nacionalnu bejzbjednost“.
Jelić je potom rekao da to „znači da si saradnik službe“.
Medojević je rekao da u tome ne vidi problem jer po funkciji kao član odbora za bezbjednost sarađuje sa ANB -om, ministarstvom odbrane i vojnom službom. Jelić mu je dobacio da sarađuje „i sa drugim službama van Crne Gore.
Galerija
Bonus video:
