U Crnoj Gori oko 70 odsto malih i srednjih preduzeća nelegalno koristi softvere, a, prema podacima Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, softverska piraterija manje je zastupljena kod velikih kompanija.
Predstavnici Ministarstva su agenciji Mina-business kazali da je suzbijanje softverske piraterije, kao vid zaštite intelektualne svojine, jedan od bitnih zadataka na putu prema EU, tim prije što takvi faktori utiču na kreiranje zdrave investicione klime i konkurentnosti na domaćem tržištu.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva za informaciono društvo, donijela Strategiju korišćenja Open Source tehnologije u Crnoj Gori
Na tom polju, kako su naveli, država sarađuje sa Biznis softver alijansom, odnosno udruženjem komercijalnih proizvođača softvera, ali i Američkom privrednom komorom i drugim subjektima koji su zainteresovani za zaštitu intelektualne svojine u Crnoj Gori.
U tom smislu je, kako su naveli, njihova imperativna obaveza korišćenja i promovisanja licencnog softvera.
“To svakako ima svoju cijenu i kao društvo u prvi plan, u doba digitalne ekonomije, moramo staviti zaštitu intelektualne svojine”, poručili su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da Vlada, na osnovu Ugovora o strateškom partnerstvu sa kompanijom Majkrosoft (Microsoft), koji je zaključen nakon sprovedene tenderske procedure, za sve državne i organe uprave godišnje izdvaja oko 1,2 miliona eura za Majkrosoft licence.
“Trenutno stanje u Crnoj Gori po pitanju Open sors (Open Source) rješenja je karakteristično, jer su OSS rješenja manje zastupljena na tržištu informacionih tehnologija u odnosu na komercijalne softvere”, rekli su predstavnici Ministarstva.
U tom smislu Ministarstvo je, kako su kazali, prepoznalo aktivnosti koje treba preduzeti kako bi se slika o korišćenju Open sors tehnologije u Crnoj Gori popravila.
Oni su podsjetili da je Vlada, na prijedlog Ministarstva za informaciono društvo donijela Strategiju korišćenja Open sors tehnologije u Crnoj Gori.
“Shodno tome nephodno je da se uključe i druge institucije sistema i privatne kompanije, kako bi se što efikasnije realizovali ciljevi korišćenja OSS, koji su zasnovani na podršci i nadogradnji postojećih i razvoju novih rješenja, a koji su definisani donešenom Strategijom”, naveli su iz Ministarstva.
Vlada, kako su rekli, koristi određene količine slobodnog softvera u dijelu serverskih platformi, kao što je Linuks (Linux), a takođe i u pojedinim softverskim rješenjima, kao što su PhP, Open ofis (Open Office) i Mozila fajerfoks (Mozilla Firefox).
Govoreći o korišćenju i upotrebi Open sors tehnologija u državama iz regiona, iz Ministarstva su kazali da je situacija slična kao i u Crnoj Gori.
“U saznanju smo da uglavnom sve vlade u državama iz regiona posjeduju licencne ugovore sa Majkrosoftom”, rekli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da korišćenje slobodnog softvera zavisi od niza elemenata kao što su mogućnosti održavanja, unaprijeđenja postojećih rješenja, softverskih kompanija koje posjeduju dovoljne količine znanja da održavaju takva rješenja i unaprijeđenja znanja korisnika takvih proizvoda.
“Sve to znači da je neophodno vrijeme koje je potrebno za edukaciju za nesmetano korišćenje”, zaključili su iz Ministarstva.
Bonus video:
