Crnogorski javni dug zajedno sa garancijama iznosi 2,32 milijarde eura ili 69,64 odsto bruto-domaćeg proizvoda, pokazala je Analiza održivosti javnog duga koju je Vlada juče usvojila. To se, kako je navedeno, odnosi na dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite.
Državni dug iznosi 1,7 milijardi, 51,2 odsto BDP-a, dok sa obavezama njenih preduzeća to iznosi još 253 miliona ili ukupno 58,4 odsto BDP-a. To predstavlja javni dug od 1,95 milijardi, kome treba dodati i državne garancije od 372,7 miliona eura.
U analizi je ocijenjeno da zabrinjava rast kamata po osnovu zaduženja koja su u konstantnom porastu (sa 22,53 miliona eura u 2008. godini na 70 miliona u ovoj godini).
Posljednja procjena BDP-a iznosi 3,32 milijarde eura.
„Najveći pritisak na finansije u otplati kredita je u periodu od 2014. do 2017. godine, kao i 2019. godina, gdje je predviđena otplata 60 miliona eura kredita Kredit Svisa. Rješenje tog problema se može naći u reprogramu otplate euroobveznica i izdavanju nove obveznice za period od sedam godina, koja bi dospijevala 2020. godine u visini od 500 miliona eura i kamatnom stopom od 6,5 odsto kamate”, objašnjeno je u dokumetu u kome se dodaje da bi se povoljniji uslovi za reprogram mogli tražiti na američkom tržištu.
Vlada će se ove godine zadužiti 220 miliona eura, što je za 30 miliona eura manje u odnosu na iznos koji je predviđen budžetom.
To je juče najavio ministar finansija Radoje Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena analiza održivosti javnog duga i operativni plan za suzbijanje sive ekonomije.
Manji iznos zaduženja u Vladi je opravdan činjenicom da aktivnosti u borbi sa sivom ekonomijom daju pozitivne rezultate, kao i da se ostvaruje bolja naplata prihoda u ovoj godini. Iznos od 30 miliona eura je u visini kriznog poreza kojim Vlada planira da popuni državnu kasu po osnovu zamrzavanja penzija i dodatnog oporezovanja zarada.
Žugić je objasnio da se cijeli iznos od 220 miliona eura neće koristiti za potrošnju,već će se dio novca koristiti za stvaranje fiskalne rezerve.
Ministar je kazao da su procjene da je obim sive ekonomije oko 600 miliona eura, te da je procjena Ministarstva finansija i Poreske uprave da se od tog iznosa 120 miliona odnosi na neplaćanja u budžetu.
„U uslovima kada imamo deficit budžeta već nekoliko godina, sužavanje zone sive ekonomije treba da doprinese efikasnijoj naplati kako bi smanjili deficit i javni dug“, rekao je Žugić.
Vlada je usvojila informaciju o podršci razvoja sjevera i manje razvijenih područja kroz program podsticanja razvoja klastera za koji će se ove godine izdvojiti 100. 000 eura.
Pomoćnik ministar ekonomije Nina Vujošević je objasnila da su za prvi fazu namijenili 40.000 eura, a zatim od uspješnosti realizacije tog iznosa i ostatak. Novac kroz taj program se dodjeljuje u vidu subvenije za kupljenu opremu.
„Privredniku koji je kupio opremu novac se refundira, a da bi ostvario pravo na refundaciju uz zahtjev dostavlja fakturu o nabavci opreme“, objasnila je Vujošević
Formirane su radne grupe za pregovaračka poglavlja finansijske usluge i porezi, a usvojen je i predlog plana za davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sirovina za ovu godini kojim je predviđeno davanje devet istražno-eksploatacionih prostora.Vlada je usvojila i informaciju o raskidu privatizacionih ugovora iz oblasti turizma sa četiri hotela.
Analiziraju povećanje PDV-a
Žugić je rekao da se sa Svjetskom bankom (SB) pregovara o kreditu od 50 miliona eura koji bi se dobio uz niže kamatne stope i duži rok otplate.
„Jedan od dodatnih uslova za taj zajam je povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV). Uradićemo analizu opravdanosti povećanja PDV pa ćemo je uporediti sa analizom koju će raditi SB. Ali, povećanje PDV-a ostaje samo krajnja mjera“, odgovor je Žugića na pitanje „Vijesti“ na kojim uslovima insistira SB.
Galerija
Bonus video:
