Minimalna zarada na nivou države ne može biti niža od 40 odsto prosječne plate na nivou države, što sada iznosi 193 eura, i sindikati neće pristati na iznos manji od toga, saopšteno je nakon sjednice Socijalnog savjeta.
Unija poslodavaca (UPCG) nije pristala na taj iznos, koji je Vladi bio prihvatljiv, i smatraju da poslodavci ne bi mogli da podnesu opterećenje veće od dodatnih šest odsto, odnosno da minimalac bude oko 170 eura. Sada minimalna cijena rada iznosi 147 eura, odnosno 30 odsto prosječne zarade na nivou države, i za 28 eura je niža od granice siromaštva koja iznosi 175 eura a manje od toga ne bi smio da zarađuje nijedan zaposleni.
Minimalnu cijenu rada koristili su mnogi poslodavci da bi radnika osiguravali na tu sumu, a razliku isplaćivali na ruke štedeći na porezu i doprinosima. Nakon četiri sata zasjedanja sjednica je završena bez zaljučka i odlučeno je da se ponovo sastanu za 10-ak dana da bi UPCG na svojim organima razmotrila nove predloge.
Ministar rada i predsjednik Socijalnog savjeta Predrag Bošković, na čiju je inicijativu prema informacijama “Vijesti ” sjednica i bila zatvorena za medije, kazao je će se opet sastati “kada UPCG iskristališe svoj stav”.
Mitrović i Bošković
“U svakom slučaju postoji ozbiljna volja da se minimalna zarada poveća. Vladi je prihvatljivo povećanje od 10 odsto”, kazao je Bošković.
Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić je potvrdio da traže minimalnu zaradu 40 odsto od prosječne, odnosno 193 eura
“Nadam se da će Vlada, kao treći socijalni partner, imati razumijevanja za poslodavce. Opterećenja su već velika i za jedan dio poslodavaca, naročito na sjeveru, može da bude razlog za gašenje preduzeća”, istakao je Mitrović.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Zvonko Pavićević je kazao da oni neće pristati na iznos manji od 40 odsto prosječne zarade.
“Nadam se da će i kolege iz SSCG ostati pri tome. To je minimum, a maksimum je 50 odsto i nadam se da ćemo se naći negdje između”, objasnio je Pavićević.
I generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić je potvrdio da traže minimalnu zaradu 40 odsto od prosječne, odnosno 193 eura.
Ni predlog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) još nije usvojen, jer je SSCG insistirao da sadrži tu odredbu.
Vojska i policija mogu da štrajkuju
Jedino oko čega su se socijalni partneri dogovorili je predlog izmijenjenog Zakona o radu kojim će biti dozvoljeno zaposlenima u vojsci, policiji i državnoj upravi da štrajkuju tako da neće ugroziti opšti interes građana i bezbjednost lica i imovine, što nije dozvoljeno važećim zakonom.
Novost će biti i to što će za zaposlene u djelatnosti od javnog interesa 90 dana od dana stupanja na snagu izmjena biti potpisan sporazum koji će precizirati šta podrazumijeva minimum procesa rada, a oko toga će se dogovoriti UPCG, sindikati i Ministarstvo rada.
Smanjen minuli rad za 2014. i 2015.
U radnoj verziji Opšteg kolektivnog ugovora je na zahtjev SSCG izmijenjen rok od kojeg će teći umanjeni iznos zarade po osnovu minulog rada. Usvojeno je da će se minuli rad po stopi od 0,5 odsto uvećanja primjenjivati na sve kategorije zaposlenih tokom 2014. i 2015. godine, ali ne i tokom ove godine kako je ranije bilo dogovoreno.
Od 2016. godine vratiće se sada važeće stope pa će se zarada zaposlenima koji imaju do 10 godina radnog staža uvećavati po 0,5 odsto, 0,75 odsto za one koji su zaposleni 10 do 20 godina i jedan odsto za one koji rade duže od 20 godina.
SSCG nije pristao da se kroz OKU socijalni partneri obavežu na osnivanje tripartitnog fonda u koji bi se uplaćivalo po 0,2 odsto od bruto zarada svih zaposlenih za odmor i prevenciju invalidnosti, već je ostalo važeće rješenje da se taj novac izdvaja za sindikalno organizovane radnike.
Galerija
Bonus video:
