Ministarstvo finansija saopštilo je „Vijestima“ da će u fokusu pažnje Vlade u narednom periodu biti i efikasnija naplata poreza na prihode crnogorskih pomoraca koji plove za strane kompanije.
Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima preko četiri hiljade pomoraca od kojih samo zanemarljiv broj plovi za domaće brodare, a najveći dio angažovan je kod stranih poslodavaca- prvenstveno velikih brodarskih korporacija kakve su italijanski „MSC“, francuski „CMA-CGM“, japanski „Mitsui OSK Lines“ i druge.
“Prihodi pomoraca koji plove na inostanim brodovima se smataju prihodima od samostalne djelatnosti. Stopa poreza je devet odsto”, rekla je “Vijestima” portparol Ministarstva finansija Marija Radenović, dodajući da su po važećim propisima, naši pomorci koji provedu manje od pola godine na ukrcaju na stranom brodu, putu do i od luke ukrcaja, odnosno na obuci, dužni državi prijaviti prihod koji ostvare i na njega platiti porez od 9 odsto.
“Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je da se rezidentom Crne Gore smatra fizičko lice koje na teritoriji Crne Gore ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini. Predmet oporezivanja rezidenta je dohodak koji rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore”, podvukla je Radenović dodajući da su pomorci koji borave više od 183 dana godišnje u Crnoj Gori, dužni da podnesu godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu.
U praksi se to međutim, događa rijetko, pa većina naših pomoraca Crnoj Gori ne plaća porez, iako se oni i članovi njihovih porodica koriste javnim objektima i infrastrukturom čiju gradnju i rad plaćaju svi ostali crnogorski poreski obveznici.
“Imate veliki broj primjera gdje recimo prvi oficir sa MSC-a koji mjesečno zarađuje i do 8 hiljada eura, vozi bijesna i skupa kola poput “mercedesa AMG” i familiju redovno vodi na ljetovanja i zimovanja, ne plaća porez na dohodak niti doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje u našoj državi. Ako se razboli, ide kod privatnog ljekara, ali za svaku ozbiljniju intervenciju upućen je na javni zdravstveni sistem koji koristi besplatno, kao formalno nezaposleno lice sa evidencije Biroa rada. U najboljem slučaju, fiktivno je prijavljen da negdje radi za minimalnu platu, čisto da mu ide socijalni i penzioni staž”, kaže sagovornik “Vijesti” dobro upućen u problematiku zapošljavanja naših pomoraca na stranim kompanijama, koji je insistirao na anonimnosti.
On kaže da su pomorci tokom trajanja ukrcaja, kod stranog poslodavca, zdravstveno osigurani a poslodavac im mjesečno isplaćuje bruto - zaradu od koje bi oni sami trebalo svojoj državi da plate porez.
“Zašto bih ja ili neko drugi koji radi u nekoj pomorskoj agenciji ili pomorskom školstvu u Crnoj Gori plaćao 9 ili 15 odsto poreza na platu koja se ni u snu ne može mjeriti sa primanjima nekog mog kolege koji “naviga na stranca”, a ovaj da ne plaća ništa državi u kojoj živi i čiju infrastrukturu koriste i on i njegova porodica”, pita se sagovornik “Vijesti”.
Iz Ministarstva finansija saopštili su da će u narednom periodu razmotriti ovu problematiku, a iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja, kojem su se “Vijesti” još u decembru prošle godine obratile sa molbom za komentar o oporezivanju prihoda pomoraca, nije stigao nikakav odgovor.
Radenović je kazala da dvije komisija za suzbijanje sive ekonomije i za analizu dva modela oporezivanja - progresivnog i proporcionalnog rade na rješenjima koja će omogućiti stabilizaciju javnih finansija. Iz Ministarstva nijesu odgovorili koliko je godišnje moguće naplatiti prihoda od poreza na dohodak pomoraca koji plove na stranim kompanijama.
U Hrvatskoj se bune zbog visokog poreza
Ministarstvo finansija Hrvatske usprotivilo se nedavno inicijativi tamošnjeg Sindikata pomoraca (SPH) da se izmjenama Pomorskog zakonika, hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi, potpuno oslobode obaveze plaćanja poreza na dohodak.
Glavni sekretar SPH Predrag Brazoduro objasnio je da je cilj izmjena zakona bila zaštita najugroženijih kategorija pomoraca, a ne pogodovanje pomorcima nauštrb drugih poreznih obveznika. “Potpuno oslobađanje od plaćanja poreza tražili smo i prilikom donošenja Zakonika, 2008. godine, i to na osnovu direktive EU prema kojoj je moguće potpuno oslobađanje pomoraca od te obaveze.
Tome se usprotivila tadašnja vlast, pa je izmišljeno kompromisno rješenje po kojem porez ne plaćaju samo oni koji više od 183 dana provedu u inostranstvu”, ističe Brazoduro, dodajući kako je takvo zakonsko rješenje “brzo pokazalo niz manjkavosti”. “U makaze poreznika time su upali samo oni najugroženiji – pomorci koji su oboljeli od teških bolesti ili su, zbog lošeg stanja tržišta, ostali bez posla.
Golema većina ostalih u inostranstvu boravi duže od 183 dana godišnje, tako da porez praktično plaćaju samo bolesni i nezaposleni pomorci”, smatra Brazoduro. Zbog visokih poreza koji se kreću od 35 do 45 odsto, nedavno je među hrvatskim pomorcima lansirana ideja da masovno počnu prijavljivati prebivalište u Crnoj Gori kako bi u našoj državi plaćali samo devet odsto poreza na dohodak.
U Hrvatskoj ima oko 20 hiljada pomoraca koji prema nekim procjenama, godišnje zarade i najvećim dijelom u ekonomiji te države, potroše oko 400 miliona eura.
Galerija
Bonus video:
