Podgorica - Od 44.000 radnika čije će plate od marta biti dodatno oporezovane njih 16.000 prima zarade iz državnog budžeta, saopšteno je “Vijestima“ iz Ministarstva finansija.
Odlukom Skupštine izmijenjen je Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica i uvedeno je progresivno oporezivanje plata. Izmjene, koje će kako je najavljeno važiti samo za ovu godinu, predviđaju da se sa dodatnih šest odsto oporezuju sve plate u bruto iznosu većem od 720 eura bruto, što na neto iznos znači oporezivanje svih plata iznad 480 eura sa devet odsto.
Premijer Milo Đukanović se izjasnio, čim je predložen dodatni porez, da će se to za one koji imaju primanja iz budžeta regulisati smanjenjem zarada.
„U državnoj administarcaiji prosjek nižih zarada je sigurno veći nego u privatnom sektoru"
Služba za odnose sa javnošću Ministarstva finasija je saopštila da država zapošljava skoro 40.000 radnika, a od tog broja njih 24.000 neće biti obuhvaćene „kriznim porezom“.
„Ukupan broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta, a tu spadaju državna uprava, policija, vojska, prosvjeta i zdravstvo, iznosi 39.900“, saopšteno je iz Ministarstva.
„Krizni porez“ će, prema proračunima vlasti, državnu kasu napuniti sa 12,5 miliona eura. Ispostavilo se da oko 124.000 zaposlenih u Crnoj Gori prima manje od prosječne zarade i neće biti dodatno oporezovani. Inače, prosječna zarada je izuzetno niska, a pokazatelj je potrošačka korpa koja napunjena najosnovnijim životnim namirnicama za četvoročlano domaćinstvo košta 800 eura i za nju je potrebna 1,6 prosječnih zarada.
“Pomoćnici ministara primaju oko 600 eura u zavisnosti od dužine radnog staža"
U organima lokalne uprave uposleno je, kako je rečeno nešto oko 4.200 radnika. Njihove zarade se isplaćuju iz opštinskih budžeta pa iz Ministatstva nije rečeno koliko njih prima manje od državnog prosjeka.
Iz Ministarstva nije odgovoreno na pitanje koliki je prosjek zarada zaposlenih u državnoj administraciji čije će plate biti oporezovane i na kojim radnim mjestima su raspoređeni kao ni koliki je prosjek plata onih koji su „ostali ispod crte“.
Kako „Vijesti“ saznaju od sindikalnih povjerenika koji nijesu ovlašćeni da u javnost iznose podatke o primanjima, u državnoj upravi prosjek niskih zarada je oko 300 eura. U drugoj kategoriji, kada su u pitanju plate koje će biti oporezovane, najčešće zarade su u nivou od oko 600 eura koliko imaju službenici u rangu pomoćnika ministara.
„U državnoj administarcaiji prosjek nižih zarada je sigurno veći nego u privatnom sektoru jer država ne isplaćuje minimalne zarade zbog uštede na porezu i doprinosima, ali njihove plate nijesu visoke”, rečeno je “Vijestima”.
Kadar sa srednjom stručnom spremom prima 220 do 250 eura, dok službenici i sekretarice u ministarstvima koje imaju iste kvalifikacije zarade između 300 i 350 eura.
Predstavnici poslodavaca i vlasti su saglasni da ima brojnih zloupotreba
“Pomoćnici ministara primaju oko 600 eura u zavisnosti od dužine radnog staža, ujedno oni i najbolje prolaze jer su članovi komisija i upravnih odbora. Zaposleni koji imaju visoku stručnu spremu, u zavisnosti od toga da li su savjetnici ili pokrivaju neko drugo radno mjesto, primaju do 520 eura. Niskokvalifikovani radnici primaju od minimalne dozvoljene, koliko primaju zaposleni na održavanju higijene, pa do 250 eura na nekim drugim poslovima kao što su vozači, kuvari, kafe kuvarice, stražari”, saznaju “Vijesti”.
Manje plate od državnog prosjeka imaju medicinske sestre i tehničari i prosvjetni radnici kojih je i najviše nakon državne uprave.
Do preciznih podataka o zaradama u privatnom sektoru je nemoguće doći i jedini pokazatelj su izvještaji Monstata prema kojima najveće plate primaju bankari i finansijski sektor uopšte.
Predstavnici poslodavaca i vlasti su saglasni da ima brojnih zloupotreba. Osim što ogroman broj poslodavaca uopšte ne registruje svoje radnike, što znači da ni nema obavezu plaćanja poreza i doprinosa državi kada su oni u pitanju (rad na crno), dosta njih dio zarade daje “na ruke”, a zaposlene osigurava na minimalni dozvoljeni od 145 eura, što je jedna trećina prosječne zarade. Prema procjenama nekih nevladinih udruženja, oko 15.000 radnika u Crnoj Gori je osigurano na minimalan iznos. Poreska uprava koja ima podatke o uplati poreza nikad ih nije saopštila.
Vujanović: Moguće da se zloupotrijebi iznos zarade
Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović kazao je “Vijestima” da postoji mogućnost da će poslodavci povećenje poreza na zarade zloupotrijebiti i da će početi radnike da osiguravaju na iznos prosječne plate kako bi izbjegli dodatne troškove.
"Neka koriste američki sistem gdje se ne može pobjeći od plaćanja poreza”
“Plašim se da će država postići kontraefekat kao što je urađeno i sa minimalnom zaradom. Prijavljivaće plate u iznosu od 480 eura, a ostatak će isplaćivati na ruke. Poslodavac zadovoljan, a država opljačkana”, kazao je on.
Vujanović smatra da je stopa od 15 odsto na dio zarade iznad prosjeka visoka.
“Bolje bi bilo da su smanjili poreze na šest odsto i uveli rigorozne kazne za one koji ne plaćaju poreze. Neka koriste američki sistem gdje se ne može pobjeći od plaćanja poreza”, rekao je on i dodao da bi se ubacivanjem “sive ekonomije” u legalne tokove naplatilo više od onoga što je sada planirano čak i kada bi se snizila stopa poreza.
Vujanović je pitao i ko državi duguje 220 milona eura poreza na zarade i doprinose, te može li Poreska uprava konačno da kaže ko ne plaća porez.
“Za šteku cigara stavljaju ljude u zatvor, a ko je odgovarao za ovu pljačku države”, kazao je on i dodao da se rigoroznim kaznama može povećati efikasnost naplate.
“Ko garantuje da će se i ovakav zakon primjenjivati? Zloupotreba će biti kao i do sada, samo što će se osim minimalne zarade zloupotrebljavati i zarada”, ocjenio je Vujanović.
Bonus video:
