Broj poslodavaca koji radnicima dio plate daje “na ruke” i osiguravaju ih na minimalno dozvoljeni iznos je izuzetno veliki, ali nijesu objavljeni podaci o tome koliko njih je u okviru kategorije od 124.000 zaposlenih koji primaju platu manju od državnog prosjeka.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković kazao je da tim podacima raspolaže Poreska uprava koja ih tretira kao tajnu i zbog toga se ne može znati koliko ljudi radi u zoni sive ekonomije.
Ne postoji ni podatak koliko građana radi “na crno” i koje sistem uopšte ne prepoznaje i od njih, kako je podsjetio Keković, država ništa ne dobija. Pretpostavlja se da ih je najmanje 30.000.
Novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica država će dodatno sa šest odsto oporezovati razliku između bruto plate zaposlenog i državnog bruto prosjeka. To je devet odsto od svakog eura neto plate preko prosjeka od 480 eura.
Ima prostora da se budžetski deficit smanji kroz uvođenje u legalne tokove poslodavaca i zaposlenih koji su sada u zoni sive ekonomije, istakao je ekonomista Dragiša Boričić.
Ekonomska savjetnica Unije poslodavaca (UPCG) Ana Rašović kazala je da ne očekuje da će poslodavci snižavati zarade zaposlenima.
“Ne vjerujemo da će doći do toga jer se smanjenjem zarade neće ništa postići jer porez od devet odsto i dalje ostaje na zarade do 480 eura”, kazala je Rašović.
Ekonomista Dragiša Boričić takođe ne vjeruje da će poslodavci početi da snižavaju zarade do nivoa prosjeka jer, kako je rekao, vjeruje da će poslodavci imati u vidu da veće zarade ima možda neki stručniji kadar i da će im zbog toga očuvati nivo zarada.
“Ima prostora da se budžetski deficit smanji kroz uvođenje u legalne tokove poslodavaca i zaposlenih koji se sada nalaze u zoni sive ekonomije”, kazao je on i ocijenio najnoviji paket mjera štednje Vlade pozitivnim, ali i rekao da treba pratiti realizaciju svih stavki kako bi se postigao puni efekat.
Država će dodatnom stopom poreza na plate dobiti oko 12,5 miliona eura što je, kako je rekao Boričić, jedan odsto projektovanog budžeta.
Iz Vlade je saopšteno da će novog nameta biti pošteđeno 124.000 zaposlenih koji imaju zarade manje od prosječnih, a da će biti dodatno oporezovano 44.000 zarada.
U strukturi zaposlenih koji primaju manje od državnog prosjeka, prema juče objavljenim podacima Monstata, najviše je zaposlenih u trgovini kojih je u decembru bilo 36.649. Njihova prosječna zarada iznosila je 362 eura. Cijena potrošačke korpe je 800 eura, što znači da i kad bi dva člana porodice radila u trgovini ne bi uspjeli da podmire najosnovnije potrebe svog četvoročlanog domaćinstva. Za njima su zaposleni u turizmu i uslužnim djelatnostima, gdje je u decembru radilo 16.000 radnika. To su i sektori u kojima je, kako je Keković rekao, siva ekonomija najzastupljenija.
Svega dva eura iznad prosjeka primaju 20.372 zaposlena u kategoriji koju je Monstat označio kao državna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje. Iz državnog budžeta platu manju od prosjeka primaju i 13.522 zaposlena u obrazovanju, a osam eura iznad prosjeka prima 11.068 radnika zdravstva i socijalne zaštite.
Najveće plate su u finansijskom sektoru koji zapošljava 4.438 radnika koji primaju prosječno 886 eura mjesečno.
Prosjek koji je izračunao Monstat pokazuje i da su zaposleni koji primaju više od 480 eura zaposleni u Kotoru, Podgorici, Pljevljima, Plužinama i Tivtu, a prosjek u ostalim gradovima je manji.
Najveće plate su u finansijskom sektoru koji zapošljava 4.438 radnika koji primaju prosječno 886 eura mjesečno
Februarske zarade biće obračunate po novom sistemu, ali kako će stupiti na snagu tokom prvih 10 dana tog mjeseca neizvjesno je da li će cijele plate biti obuhvaćene ili samo dio nakon što izmjene postanu važeće. To važi za one radnike kojima poslodavac platu obračunava prema dnevnicama u bruto iznosu.
Crna Gora u sredini po dažbinama
Nove crnogorske stope poreza na dohodak nalaze se u sredini ako se uporede zemlje regiona, pokazuju podaci Ministarstva finansija, prenosi Portal Analitika.
Najniže stope poreza na dohodak fizičkih lica imaju Makedonija i BiH 10 odsto - uz proporcionalni način oporezivanja. U Sloveniji i Hrvatskoj, koje su članice EU, u primjeni je progresivni način oprezivanja, a stope se kreću u rasponu od 16 do 41 odsto, odnosno 15 od 45 procenta.
Što se tiče Srbije, osnovna stopa poreza je 12 odsto na zarade, ali imaju progresiju kod godišnjeg poreza. Prema projekcijama Vlade, primjenom novog modela kriznog poreza u budžet će se sliti oko 12,5 miliona eura.
Bonus video:
