Povećanje poreza na bruto zarade veće od 400 eura sa devet na 12 odsto izazvaće smanjenje neto plata od najmanje 4,5 odsto.
Poslodavac za radnika državi prijavljuje bruto platu, pa se onda odbijanjem poreza i doprinosa dolazi do cifre koju radnik zove svojom platom. Prosječna bruto plata u novembru iznosila je 713 eura a radnik je od toga primio 478 eura.
Porez na lični dohodak na tu cifru sada iznosi 64,17 eura, a ako Skupština u ponedjeljak usvoji izmjenu zakona, taj iznos će biti 85,56 eura. To znači da će radniku koji je primao 478 eura plata biti smanjena za 21,39 eura ili na godišnjem nivou za 256,68 eura što je 54 odsto jedne plate.
Opštine su naplaćivale prirez od 15 odsto naplećenog poreza što sada na prosječnu platu iznosi 9,62, a nakon povećanja iznosiće 3,21 euro više. Ovaj prirez je zvanično dio dažbina koje plaća poslodavac, ali on može korigovanjem iznosa da ga raspodjeli i na zaposlenog.
Za dva mjeseca zaposlenima će dodatno biti smanjena plata jer počinje da se plaća dodatno zdravstveno osiguranje. Iznos osiguranja još nije definitivno određen ali će prema ranijim najavama iznositi tri eura.
Kada se sve sabere, mjesečno smanjenje prosječne plate od 478 eura moglo bi iznositi 28 eura, ili na godišnjem nivou 336 eura. Ako bi se tome dodali postojeći “krizni porezi”, takse na mobilne telefone, brojila i kablovsku i povećane akcize, Vlada će godišnje od “prosječnog radnika” vanredno uzimati i više od 400 eura.
Bonus video:
