Vlada je procijenila da će državnom budžetu u naredne dvije godine nedostajati oko 639 miliona eura koje će morati da pozajmi iz inostranih izvora.
U dokumentu “Pretpristupni ekonomski program od 2012. do 2015. godine”, usvojenom na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici, navedeno je da će državnoj kasi u 2014. godini nedostajati 237,7 miliona eura, a godinu kasnije 401,3 miliona. Dio novca će koristiti za vraćanje dijela starih dugova.
Prema projekcijama i stavkama otplate dugovanja i dalje će biti na visokom nivou tako da će država naredne godine izdvojiti za tu namjenu 175,5 miliona eura, a u 2015. godini 375 miliona.
Država planira da naredne godine prihoduje oko 1,32 milijarde eura, a 2015. godine 1,39 milijardi. Prema projekcijama dvije najveće stavke na prihodnoj strani porezi i doprinosi bilježiće rast. Prema pplanu u 2014. godini po osnovu poreza u državnu kasu sliće se naredne godine 809,4 miliona eura, a godinu kasnije 855 miliona, dok će prihod po osnovu doprinosa biti 392 miliona (2014. godine) i 410 miliona (2015. godine). Međutim, u Vladi objašnjavaju da su projekcije neizvjesne zbog problema nelikvidnosti privrede.
Država planira da naredne godine prihoduje oko 1,32 milijarde eura, a 2015. godine 1,39 milijardi
“Zbog nelikvidnosti u privredi, dolazi do rasta poreskih potraživanja države, što uz pojavu sive ekonomije dodatno otežava projekcije i čini ih neizvjesnim”, objašnjeno je u Vladinom dokumentu.
Kada se radi o tekućoj potrošnji ona je projektovana na 1,28 milijarde naredne godine i 1,3 milijarde godinu kasnije, a najveći izdaci su i dalje plate i penzije. Projekcije pokazuju da će trošak za bruto zarade 2014. i 2015. godine neće bilježiti rast i kretaće se na nivou od 396 miliona eura, dok će i dalje rasti izdaci za socijalnu zaštitu. Planirano je da se naredne godine izdvoji 518 miliona eura za socijalnu zaštutu, a godinu kasnije 533 miliona. Najveći dio novca od socijalne zaštite potrošiće se na penzije i to 419,3 miliona eura naredne godine i 2015. godine 433,5 miliona.
“U srednjem roku planirano je povećanje izdataka za penzije, zbog očekivanog povećanja broja korisnika penzijskog i invalidskog osiguranja. Očekuje se da će se izdaci za penzijsko i invalidsko osiguranje do 2015. godine, povećavati za oko 3,5 do četiri odsto godišnje. Uz primjenu restriktivne politike zapošljavanja i isplatu otpremnina tehnološkim viškovima, očekuje se da će se do 2015. godine broj zaposlenih dodatno smanjivati. Svi ostali troškovi u okviru tekuće potrošnje planirani su na nižem nivou u odnosu na 2012. godinu i ovaj trend će biti nastavljen do 2015. godine”, navodi se u Vladinom dokumentu u kome se dodaje da je ohrabrujuće to što svojim učešćem u BDP-u sve vrste izdataka bilježe opadajući trend.
U srednjoročnom periodu procijenjeno je da će javni sektor ostvariti deficit od 2,3 odsto BDP-a u 2013. godini, nakon čega će pasti na 1,7 odsto u 2014. i 0,7 u BDP-a u 2015. godini.
“Usljed planiranog deficita u svim godinama i rastućeg nivoa otplate duga po godinama dodi će i do rasta potreba za zaduživanjem u navedenom periodu. Uz konzervativno projektovane prihode od privatizacije u srednjem roku i neizvjestan nivo donacija osnovni izvor finansiranja u narednom periodu biće iz pozajmica i kredita iz inostranih izvora”, navodi se u dokumentu.
Nastavak štednje i širenje poreske osnove
U dokumentu je objašnjeno da je cilj da se u narednom periodu i dalje nastavi fiskalna konsolidacija, koji podrazumijeva smanjenje državne i javne potrošnje i povećanje poreskih prihoda, kroz sprovođenje mjera za suzbijanje sive ekonomije, smanjenje poreskih potraživanja i širenje poreske osnove.
“Negativni trendovi u kretanju svjetske ekonomije u prethodnom periodu, prije svega, u eurozoni i regionu neminovno su se odrazili i na srednjoročne projekcije. S obzirom na karakteristike Crne Gore kao male i otvorene ekonomije, podložne eksternim šokovima, došlo je do prenošenja novog talasa krize na crnogorsku ekonomiju i pogoršanje fiskalnih performansi. U uslovima pogoršanih fiskalnih performansi, srednjoročni period biće godine velikog izazova kada će od sadašnje primjene mjera zavisiti održivost javnih finansija, konkurentnost ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i standard građana”, navodi se u dokumentu.
Galerija
Bonus video:
