Vlada ne bi trebalo da se usteže od novog rebalansa koji bi morao da projektuje niže javne rashode, ukoliko se sadašnje budžetske projekcije ne budu ostvarivale, poručio je glavni ekonomista Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.Fabris je agenciji Mina-business kazao da sada nije moguće pouzdano procijeniti koliko će rasti bruto domaći proizvod (BDP), ali će njegovo kretanje u velikoj mjeri uticati na ostvarivanje fiskalnih projekcija.„Potencijalni rizik nose i neke garancije. Stoga je već sada potrebno razmišljati da li bi neke pozicije trebalo racionalizovati. Ukoliko se budžetske projekcije ne budu ostvarivale mislim da se ne treba ustezati od novog rebalansa, koji bi morao da projektuje niže javne rashode, a potencijalna rezerva ostaje i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i bolja naplata javnih prihoda“, rekao je Fabris.
Nadomjestiti manjakBudžetski deficit od 2,73 odsto koji je Vlada projektovala ovogodišnjim budžetom, za Fabrisa je, imajući u vidu tekući ambijent, prihvatljiv i u skladu sa Mastrihtskim kriterijumom.Međutim, on ipak smatra da će dodatna fiskalna prilagođavanja biti potrebna i bolje je to uraditi što prije. "Nažalost i rast javnog duga će biti nužan u ovoj godini, ali on već dostiže kritičnu granicu i unosi značajnu dozu zabrinutosti”, kazao je Fabris.Prema njegovim riječima, niska stopa PDV-a je potencijalna rezerva Crne Gore. “Ukoliko se projekcije budžeta ostvare neće biti potrebe za promjenom stope PDV-a. Međutim, ako se ne realizuju onda se otvara prostor za razmišljanje da li povećanjem PDV-a ili na drugi način nadomijestiti manjak u javnoj kasi”, objasnio je Fabris.
I pozitivnih i negativnih indikatoraNa pitanje kakve su projekcije rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu, on je odgovorio da CBCG te projekcije tradicionalno priprema za godišnje izvještaje i da samo može da saopšti ličnu procjenu."Za narednu godinu treba očekivati rast BDP-a u rasponu od nula do tri odsto. U ovom trenutku imamo čitav niz pozitivnih indikatora, ali i dosta negativnih”, precizirao je Fabris.On je dodao da su turizam i trgovina sektori koji su u prošloj godini zabilježili visok rast i da tome treba dodati i izuzetno visok priliv stranih direktnih investicija (SDI) koji je prema preliminarnim podacima za 11 mjeseci iznosio 421,5 miliona eura, 15 odsto više u odnosu na isti period 2011. i na taj način se približio prilivima iz perioda ekspanzije.“Sa druge strane niz sektora se suočava sa značajnim teškoćama poput industrije, građevinarstva, šumarstva i pojedinih vidova saobraćaja”, naveo je Fabris.On je, rezimirajući prošlu godinu, kazao da u ekonomskom smislu država njome ne može biti zadovoljna, ali da se ipak mora ukazati i na činjenicu da situacija nije bila ništa bolja ni u zemljama regiona, pa ni u EU."Svakako da je prošlu godinu obilježilo otpočinjanje pregovora sa EU i otvaranje perpsektive sticanja punopravnog članstva. Godinu je obilježio i izuzetno visok priliv SDI i nastavak tendencije brzog razvoja turizma. Sa druge strane nelikvidnost privrede je produbljena, deficit tekućeg računa platnog bilansa je povećan, a javni dug je dostigao zabrinjavajući nivo”, rekao je Fabris.
Rebalans nije popularanOn je podsjetio da je u takvim uslovima rebalans budžeta koji se desio prošle godine bio apsolutno nužan. Fabris je dodao i da je CBCG u više navrata sugerisala da se ne treba ustezati od jedne takve mjere, jer bi u protivnom neravnoteže bile još veće.“Mjere preduzete rebalansom su nepopularne, one udaraju na budžet građana, ali su bile nužne, jer bismo u protivnom u budućnosti platili još višu cijenu”, kazao je Fabris.CBCG je prošle godine počela da objavljuje spisak najvećih dužnika, a prema riječima Fabrisa, u toku je rad na programu koji vrhovna monetarna institucija sprovodi u saradnji sa Svjetskom bankom (SB) u cilju rješavanja loših kredita, čija bi realizacija uticala na poboljšanje likvidnosti realnog sektora.“U tom program očekuje se i aktivno učešće države”, naveo je Fabris. Od ostalih mjera, kako je kazao, trebalo bi razmotriti skraćivanje trajanja privrednih sporova, mogućnost uvođenja automatskog stečaja i skraćivanje rokova u kojima država izmiruje svoje obaveze.“Od značaja bi bila i promjena pristupa bankarskog sistema, koji bi sa nižim kamatnim stopama i povećanom kreditnom aktivnošću podržao održive projekte. Međutim, ključni faktor će biti poboljšanje ekonomskog ambijenta, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i u EU”, zaključio je Fabris.
Bonus video:
