Bez preduslova za skori rast ekonomije - najava loše 2013.

Sa 1,7 milijardi javnog duga završena je 2012. što je za oko 500 miliona više u odnosu na projektovani budžet za 2013. od 1,26 milijardi eura
3 komentar(a)
Ažurirano: 02.01.2013. 12:55h

Sputavanje rasta javnog duga i visoka neklividnost privrede, koja je dodatno uzdrmana nedostatkom kredita banaka, glavni su izazov i problem koji će sačekati donosioce ekonomskih odluka i 2013. godine, istakli su u razgovoru za “Vijesti” ekonoski analitičar i predstavnici privrednog sektora.

Sa 1,7 milijardi javnog duga završena je 2012. što je za oko 500 miliona više u odnosu na projektovani budžet za 2013. od 1,26 milijardi eura, dok je nelikvidnost privrede dostigla 434,9 miliona eura.

Profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović kazao je da na osnovu realnosti ne vidi da će u 2013. biti bolje nego u prethodnoj godini.

"Naprotiv, sve ukazuje da će ova godina biti još teža nego 2012. godina", naglasio je Popović

On je ukazao da budžet za 2013. pokazuje da više nema prostora za dalje zaduživanje kao što je to bilo prethodnih godina.

“Već smo se približili granici održivog duga, a polako pristižu i rate za otplatu ranijih dugova. Tako restriktivan budžet, iako može djelovati kao odgovoran, nažalost može uticati na pad privredne aktivnosti, što može nivo duga još povećati", ocijenio je Popović, dodajući da bi privredu i ukupan rast mogao da pokrene u nekoj mjeri kapitalni i agrarni budžet.

Profesor je istakao da je sva prilika da ni 2013. ne treba očekivati neke značajne pozitivne šokove kada se radi o stranim direktnim investicijama koje bi u nekoj mjeri smanjile zaduženje i popravile stanje budžeta.

"Smatram da možemo u 2013. da povećamo nivo aktivnosti u vezi sa realizacijom energetskih projekta i analizom resursa koje imamo u tom sektoru. Te projekte bi trebalo finansirati iz inostranih kredita, a njihov nosilac bi mogla biti Elektroprivreda. Oni bi pokrenuli rast ekonomije", objasnio je Popović.

Prema njegovim riječima, država ima perspektive za dugoročni razvoj, ali pod uslovom da promijeni model ekonomskog rasta.

"Skupi krediti za ozbiljno uzdrmanu privredu koju Vlada pomaže onoliko koliko je moguće u okvirima koji neće ugroziti opštu ekonomsku stabilnost"

Predsjednik Privredne komore Srbije u Crnoj Gori Radivoje Rašović smatra da nedostatak novca, problemi u plaćanju i vraćanju kredita opterećuju privredu čija je nelikvidnost sve veća.

"Taj ekonomski krvotok je u značajnoj mjeri usporen, otežan i zahtijeva uvođenje više reda i odgovornosti na svim nivoima. Nijesam siguran da je u tom dijelu bilo kakvo propisivanje rokova plaćanja i sličnih normi spasonosno. U prethodnom periodu pa i sada imamo previše normi, ali su u tom novčanom krvotoku problemi i dalje veoma prisutni", rekao je Rašović.

Vlada, privreda i banke moraju, prema njegovim riječima, tražiti rješenje za skupe kredite.

"Skupi krediti za ozbiljno uzdrmanu privredu koju Vlada pomaže onoliko koliko je moguće u okvirima koji neće ugroziti opštu ekonomsku stabilnost, realnost je gdje se zajedničkim naporima moraju tražiti što manje teška rješenja. Vjerujem i da bi uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore doprinijelo, uz ubrzanje i pojeftinjenje platnog prometa, većem stepenu likvidnosti", rekao je Rašović.

Oživljavanje investicija

Rašović je kazao da bi 2013. trebalo uraditi sve da se održi privredni rast pa makar on bio i ispod postavljenog ili zacrtanog ekonomskom politikom.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović istakla je da problem nelikvidnosti privrede zahtijeva efikasno rješavanje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa

On je rekao da ostvarivanje ekonomskih ciljeva u 2013. zavisi od očekivanog investicionog oporavka.

"Ne zalažem se za podjele na velike i male investicije jer smo svjedoci da velike investicije nerijetko ne opravdaju velika očekivanja. Vjerujem da postoje realni izgledi za početak realizacije nekog od krupnijih ulaganja u turističku privredu, Elektroprivredu, poljoprivredne potencijale. Ali, valjalo bi stvoriti uslove da se postojeći veliki objekti u građevinstvu privedu namjeni. Uz to, treba definisati poziciju pojedinih privrednih subjekata koji opstaju na vladinim “infuzijama”, rekao je Rašović, dodajući da se neki problemi ne mogu odlagati godinama.

Blokiranim firmama zabraniti osnivanje novih

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović istakla je da problem nelikvidnosti privrede zahtijeva efikasno rješavanje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa.

"Treba onemogućiti blokiranim firmama da osnivaju nove i tako nastavljaju praksu zaduživanja. Uvođenje automatskog stečaja doprinijelo bi sprečavanju akumuliranja nelikvidnosti i omogućilo brisanje privrednih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi. To bi značilo ažuriranja bilansa preduzeća, uz istovremeno čišćenje sudskog registra", istakala je Filipović.

Ona je rekla da 2013. treba očekivati nastavak vođenja restriktivne fiskalne politike i smanjenje javne potrošnje.

"Neizvjesnost na svjetskom finansijskom tržištu i nepovoljna kretanja u zemljama eurozone uslovili su manju zainteresovanost stranih investitora za ulaganja", kazala je Filipović.

U Privrednoj komori vjeruju da se u 2013. mogu očekivati investicije u sektorima energetike, saobraćaja, turizma, poljoprivrede.

Galerija

Bonus video: