Novi paket mjera štednje - stezanje kaiša, ali radničkog

Većina poslodavaca najavljuje da će novi porez prebaciti na teret zaposlenih jer su i sada na ivici likvidnosti
249 pregleda 22 komentar(a)
Ažurirano: 30.12.2012. 03:40h

Najnoviji paket mjera štednje podnijeće zaposleni koji će još jednom morati da “stegnu kaiš” jer će u većini slučajeva oni platiti dodatnih tri odsto poreza na bruto zarade veće od 400 eura (267 eura u neto iznosu).

Većina privrednika sa kojima su “Vijesti” razgovarale potvrdile su da će na taj način prevazići problem, a mnogi o tome nijesu željeli zvanično da govore. Neki od njih tek treba da odluče kako će sanirati posljedice povećanja poreza kojem se nijesu nadali.

Penzioneri ogorčeni na Vladu: Prevršili ste svaku mjeru sa ovim>>>

Vlada štedi bogate: Novi udar po džepu poslodavaca ili radnika>>>

Krizni porez: Plate veće od 400 eura će se dodatno oporezovati>>>

Prema predlogu Vlade, porez se računa na bruto platu i spada u opterećenja na teret poslodavca, ali oni izmjenom neto iznosa to mogu djelimično ili u potpunosti prebaciti na teret zaposlenih.

"Normalno je da ćemo taj trošak prebaciti na zaposlene jer to nije mali procenat. Bilo je vanredno stanje zbog poreza od jedan euro za mobilne telefone, a ovo je mnogo više tako da neće biti lako", kazao je vlasnik lanca trgovina “Mil Pop” Nebojša Popović.

On je siguran da će se mjere štednje odraziti na zarade svih zaposlenih i da će oni biti ugroženi jer će biti oporezovana gotovo svaka plata.

"Vlada je pametnija od nas, mi smo tu da slušamo", rekao je on.

Iz Saveza sindikata (SSCG) je ocjenjeno da bi poslodavci trebalo da ponesu veći teret odgovornosti u periodu krize, s obzirom na to da većina ostvaruje profit izbjegavajući obaveze prema budžetu

"I najmanji trošak u ovom trenutku dodatno komplikuje poslovanje. Bolje bi bilo da su veće plate oporezovali sa većom stopom poreza", kazao je on.

I iz Unije poslodavaca (UP) je saopšteno da će smanjenje neto zarada biti jedna od mogućih posljedica “kriznog poreza”, što će izazvati pad kupovne sposobnosti stanovništva, indirektno i smanjenje obima poslovanja preduzeća kroz manju tražnju za njihovim proizvodima i uslugama, pad ukupne potrošnje i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, a vrlo vjerovatno i rast sive ekonomije.

"Vjerovatniji je scenario da poslodavci zadrže neto zarade na postojećem nivou, a rast bruto zarada bude na njihov teret, što će se odraziti na tekuću likvidnost i smanjene kapacitete privrede", naveli su iz UP uz napomenu da su kao socijalni partneri morali biti konsultovani.

Vlasnik mesne industrije “Goranović” Đorđije Goranović je kazao da slične poreze obično plaćaju poslodavci, ali da ovaj put i radnici trpe. On je rekao i da još nije jasno ko će snositi ta tri odsto, poslodavac ili zaposleni.

Đorđije Goranović

"Povećanje poreza nikad nije dobrodošlo ni privrednicima ni ukupnoj ekonomiji. Nelikvidnost je dosta izražena i ovo će nas dodatno opteretiti. Mislim da je ovo ipak bolje rješenje od povećanja stope PDV-a", ocijenio je on.

Goranović je rekao i da je prag nisko postavljen, da je trebalo ići na zarade iznad 500 eura u neto iznosu, ali da pretpostavlja “da predlog nije slučajno donesen”.

SSCG: Poslodavci da podnesu trošak

Iz Saveza sindikata (SSCG) je ocjenjeno da bi poslodavci trebalo da ponesu veći teret odgovornosti u periodu krize, s obzirom na to da većina ostvaruje profit izbjegavajući obaveze prema budžetu.

Zoran Masoničić, Foto: Zoran Đurić

Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić je rekao da neće svima biti manje plate, već onima sa najvećim zaradama.

“Nije glavni teret krize stavljen na građane, već upravo na one koji su do sada koristili benefite koji su bili pretjerani i koji su bili na način da su pojedinci na pozicijama imali zarade po pet, šest ili više hiljada eura”, rekao je Masoničić.

Provjeriti ove što zvanično daju minimalac

Suvlasnik Montenegro stars grupe, Žarko Radulović rekao je da je mjera ishitrena.

“U Crnoj Gori 500 firmi puni 90 odsto budžeta, a to je 1,5 odsto od ukupnog broja preduzeća. Ostale firme zvanično isplaćuju minimalac i na to bi prvo trebalo obratiti pažnju”, kazao je Radulović.

Žarko Radulović, Foto: Boris Pejović

On je procijenio da će mu dodatni namet “odnijeti” najmanje 150.000 eura na godišnjem nivou.

“Da bismo taj trošak amortizovali morali bismo da spustimo iznos cijene rada. Ja to ne mogu jer ljudi treba da su stimulisani u kriznim vremenima. Pravednije bi bilo da su oporezovali visoke plate jer ja zapošljavam samo vratare i neke sobarice čija je zarada u bruto iznosu manja od 400 eura”, kazao je on.

Premijer će porez naplatiti od zaposlenih

Vlada će kao poslodavac novi porez zaračunati tako što će ga smanjiti od neto plate na štetu zaposlenih u državnoj upravi, kazao je sinoć predsjednik Vlade Milo Đukanović.

Milo Đukanović, Foto: Luka Zeković

On je u emisiji “Živa istina” naveo i da Vlada neće ulaziti u to kako će novi porez zaračunati poslodavci, odnosno da li će ga platiti iz svog ili džepa radnika.

Premijer je kazao i da je moguće da se neki poslodavci odluče da radnike zvanično osiguraju na manje zarade, a da im razliku isplate na ruke i tako izbjegnu plaćanje ovog poreza, ali je napomenuo da će time kršiti zakon i da će to biti kontrolisano.

Govoreći o novom porezu Đukanović je kazao da su oporezovali veća primanja, što znači da je za njega veća plata ona koja iznosi 267 eura neto.

Galerija

Bonus video: