Državna revizorska institucija utvrdila je da su službena putovanja Vladinih službenika plaćana novcem za ugovorene usluge, gotovinskim novcem sa blagajni, pravdana su i fiskalnim računima za gorivo potrošeno u privatnim automobilima, da su “službeno” putovale i osobe koje ne rade u državnim organima koji su im platili putovanja...
DRI u izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2011. godinu ukazuje da je Ministarstvo ekonomije potrošilo nenamjenski 310 hiljada eura za službena putovanja.
Ona su plaćana gotovinski sa blagajne, novcem namijenjenim za ugovorene usluge, ali i posredstvom računa turističkih agencija.
Centar savremene umjetnosti službena putovanja pravdao je računima za utrošeno gorivo za privatni automobil, a novac im je gotovinski isplaćivan na ruke što zakonski nije moguće.
Putni nalozi za nezaposlene
Uprava za mlade i sport davala je putne naloge osobama koje kod nje nijesu zaposlene.
Revizori su utvrdili da su Vlada i njene institucije potrošile 60,4 miliona za ugovorene usluge umjesto 56,3 miliona koliko je planirano. Tim novcem plaćaju se advokatske, pravne i konsalting usluge, izrade projekata i studija, usavršavanje zaposlenih, usluga prevođenja, medijske usluge,...
Utvrđeno je da je Uprava policije ugovarala usluge za poslove koji je trebalo da rade njeni službenci i za tu svrhu angažovala je 66 osoba. Ta institucija je samo jedna u nizu koja plaća drugima da rade ono za što njeni službenci primaju platu. Preporuka revizora je da se spovede nova sistematizacija i utvrdi koliko zaposlenih treba za neometano obavljanje posla. Posebno ističu da Zakon o radu ne poznaje angažovanje po osnovu ugovora o djelu. Uprava za nekretnine je 50.000 eura namijenjenih za ugovorene usluge potrošila za službena putovanja, školarinu na Fakultetu političkih nauka i donacije sportskim organizacijama.
DRI godinama ukazuje da se novac od ugovorenih usluga nenamjenski troši i predlaže ponovo da se pažljivo reaguje kada se potrošačkim jedinicama odobrava novac za tu namjenu.
Plaćene tuđe kamate od pet miliona
DRI je utvrdila da je Vlada domaćim bankama uplatila 4,92 miliona eura za kamate umjesto drugih državnih preduzeća koja su kod tih banaka uzimala kredite što je čak 67,61 odsto više u odnosu na planirane izdatke po osnovu kamate za rezidente.
Taj novac je uplaćen Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB), Hipotekarnoj, Erste, Atlas i NLB Montenegrobanci.
Revizori su utvrdili da i prošle, kao i prethodnih godina, nijesu realno iskazani izdaci po osnovu plaćenih kamata rezidentima
Hipotekarnoj banci uplaćeno je 132,56 hiljada eura po osnovu otplate kamate za kredit koji je Univerzitet Crne Gore uzeo kod te banke za izgradnju stambeno-poslovnog objekta, a sa Glavnog računa Državnog trezora uplaćeno je 2,8 miliona glavnice sa pozicije kapitalni izdaci - izgradnja stanova Direkcije javnih radova.
Erste i Atlas banci uplaćeno je 1,38 miliona eura po osnovu kamate za kredite koje su kod te dvije banke uzeli Željeznički prevoz (ukupan kredit je bio 8,5 miliona), Regionalni vodovod (sedam miliona), Crnogorski fond za solidarno stambenu izgradnju (3,8 miliona) i Radio-televizija Crne Gore (858,25 hiljada). Odlukom o zaduživanju i davanju garancija za prošlu godinu Vlada je preuzela sve te kredite.
Ministarstvo finansija je novcem poreskih obveznika isplatilo Sosijete Ženeral Montengro banci 992,2 hiljade eura po osnovu državne garancije za kredit, koja je data Pobjedi. Uprava tog državnog glasila, koje vlast ne uspijeva da privatizuju, uzela je kredit za sprovođenje programa restrukturiranja, ali ga nije vraćala na vrijeme.
Revizori su utvrdili da i prošle, kao i prethodnih godina, nijesu realno iskazani izdaci po osnovu plaćenih kamata rezidentima, jer su u tu stavku ubrajani i troškovi za provizije, naknade i ostale troškove bankarskih usluga zbog čega bi ubuduće trebalo poštovati pravilnik.
Strancima isplaćeno 40 miliona samo za kamate
Kada je u pitanju pozicija plaćanja kamata strancima (nerezidentima) DRI je utvrdila da je i ona uvećana za 60,90 odsto tako da je ukupno isplaćeno 40 miliona eura.
To uvećanje kamate nastalo je zbog obaveza iz ranijih godina, a najvećim dijelom zbog otplate novonastalih obaveza po osnovu kamate za euroobveznice u iznosu od 15,7 miliona eura i otplate duga prema Dojče banci od milion eura po osnovu troškova za restrukturiranje duga KAP-a.
Revizori su konstatovali da je troškove za KAP trebalo iskazati na poziciji otplata garancija finansijskim institucijama. Isplaćeno je i 5,7 miliona eura Kredit Svis banci po osnovu kredita koji je država uzela u julu 2009. godine.
Pogrešan obračun zarada u Upravi policije
Revizori su kostatovali da državni organi krše zakonske propise kojima je regulisano pitanje zarada i ostalih primanja. Izvještaj je pokazao da su izdaci po osnovu bruto zarada zaposlenih planirani u iznosu od oko 282,7 miliona, a da su rješenjima o preusmjeravanju uvećani za dodatnih 4,9 miliona eura. Bruto zarade čine 44,97 odsto izdataka za prošlu godinu i one su pojedinačno najveći izdatak.
Obračun zarada u Upravi policije nije do kraja usklađen sa važećim propisima, jer u tom državnom organu nije urađen raspored u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Utvrđeno je da se zarade zaposlenih u Agenciji za zaštitu ličnih podataka obračunavaju na osnovu pravilnika o zaradama, naknadama zarada i ostalim primanjima zaposlenih u toj instituciji, a zarada predsjednika, članova Savjeta i direktora utvrđena je Statutom Agencije.
Ministarstvo nauke nije dostavilo Poreskoj upravi izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima za prošlu godinu, pa je preporuka da se dostave u ovoj.
Bonus video:
