Državni dug koji prema posljednjim podacima Ministarstva finansija iznosi 1,7 milijardi ili 51,2 odsto bruto-domaćeg proizvoda, Vlada planira da svede na 30 odsto BDP-a do kraja 2024. godine. Do projektovanog nivoa dolaziće se postepeno i to tako što se dug do 2016. godine mora održati do maksimalnog nivoa od 60 odsto BDP-a, od 2016. do kraja 2019. smanjivaće se do 45 odsto, a od početka 2020. do kraja 2024. godine na željenih 30 odsto.
To je jedno od ključnih fiskalnih pravila za planiranje budžeta koje je definisano u nacrtu zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti u koji “Vijesti” imaju uvid i koji je radna grupa uputila Vladi na usvajanje.
Fiskalna pravila neće biti u budžetu za narednu godinu, već će se primjenjivati od 2014. godine, a trebalo bi da se usvoje do kraja ove godine. Radnu grupu činila je Centralna banka (CBCG), Državna revizorska institucija (DRI), Skupština i Vlada, a uvođenje fiskalnih pravila u vidu zakona preporučila je CBCG izvršnoj vlasti.
U slučaju da državni dug dostigne 50 odsto BDP-a do 2016. godine ( što sada već jeste), Vlada mora da informiše Skupštinu o tome i predloži mjere za stabilizovanje, odnosno njegovo smanjenje. Ako se postigne 55 odsto do 2016. godine, izvršna vlast zakonodavnoj predlaže smanjenje višegodišnjih izdataka, izdataka opština, obustavljanje davanja garancija, kao i druge mjere za smanjenje duga. A, ako se dostigne 60 odsto, onda se mora uraditi rebalans budžeta kojim će se obezbijediti da se dug zadrži u predviđenim granicama.
Prema nacrtu zakona, druga važna fiskalna pravila na kojima se mora temeljiti planiranje budžeta su da tekući izdaci i transferi budu niži od prihoda, da se vodi odgovorna i obazriva politika zaduživanja u cilju ostvarivanja fiskalne odgovornosti, da se neto zaduživanje vrši za potrebe finansiranja kapitalnog budžeta, a izuzetno za potrebe finansiranja tekućeg budžeta u slučaju nastupanja elementarnih nepogoda i drugih vanrednih i nepredvidljivih okolnosti van kontrole države. Dalje, stopa rasta praniranih tekućih prihoda treba da bude najviše do nivoa stope rasta nominalnog BDP-a, ukoliko stopa realnog rasta BDP-a pređe pet odsto treba da se ostvari suficit od najmanje 1,5 odsto BDP–a i ostvareni višak će se koristiti za vraćanje duga.
Deficit budžeta države do najviše jedan odsto planira se samo u slučaju projektovane stope rasta realnog BDP-a manje od 1,5 odsto, što će se primjenjivati od 2016. godine, a do tada deficit budžeta u 2014. godini ne smije biti veći od dva odsto BDP-a, odnosno od jedan odsto u 2015. godini.
Ministarstvo finansija pripremaće izvještaje o primjeni fiskalnih pravila i to kvartalne u roku od mjesec dana od isteka kvartala i godišnje u roku od dva mjeseca od isteka godine, a objavljivaće ih na internet stranici. Državna revizorska institucija u okviru izvještaja o donošenju zakona o budžetu i završnog računa budžeta davaće ocjene o primjeni i odstupanju od primjene fiskalnih pravila.
Budžet će morati da se temelji na fiskalnoj trogodišnjoj strategiji koju će usvajati Vlada do kraja aprila. Skraćeni su i postupci za donošenje zakona o budžetu i završnog računa budžeta za mjesec dana u odnosu na važeći rok, tako da će se predlog budžeta dostavljati Skupštini do prvog novembra, a predlog završnog računa do kraja jula.
Zahvaljujući tom rješenju Skupština će imati više prostora da se pozabavi tim zakonima. Novina je i da će Ministarstvo finansija moći da radi finansijsku kontrolu korišćenja novca budžetskih jedinica, a o utvrđenim nepravilnostima obavještavaće DRI.
Ministar podnosi ostavku ako prekrši pravila
Nacrt zakona sadrži i posebno poglavlje o odgovornostima i mjerama koje slijede u slučaju kršenja definisanih pravila, od kojih je krajnje smjena ministra finansija.
Procedura nalaže da ako se tokom godine odstupi od izvršenja budžeta, resorni ministar obavještava Vladu o tome i dostavlja obrazloženje sa razlozima za odstupanje i predlogom mjera za rješenje problema. Uz to, ministar dostavlja i svoju ostavku u zatvorenoj koverti.
Onda Vlada razmatra uzroke odstupanja , utvrđuje da li je do toga došlo zbog rada ministra ili drugih okolnosti na koje on nije mogao uticati. Ako utvrdi njegovu odgovornost, ostavku prosljeđuje Skupštini,
Korisnici garancija će plaćati naknadu za rizik
Kada su u pitanju državne garancije one ne smiju preći 10 odsto BDP-a i to će važiti od 2016. godine, a mogu se izdati samo za potrebe finansiranja kapitalnih projekata.
Državne garancije već su dostigle projektovani nivo, tako da, ukoliko bi Vlada poštovala svoja pravila, nije realno očekivati u narednom periodu garancije za bilo koje projekte.
Predviđeno je da korisnik garancija i transferisanog zajma mora platiti naknadu za rizik u visini od 0,5 odsto iznosa garanacije ili zajma i to će biti prihod budžeta.
Korisnik će morati da od Ministarstva finansija traži odobrenje prije ugovaranja svakog novog kredita, a Ministarstvo će biti dužno da vodi evidenciju i prati izmirivanje obaveza po izdatim garancijama i transferisanim zajmovima. Država može preuzeti dug samo posebnim zakonom ili godišnjim zakonom o budžetu.
Galerija
Bonus video:
