Trgovci još nijesu od proizvođača hljeba dobili najave da će ta osnovna životna namirnica da poskupi tako da će veknu bijelog hljeba od 600 grama i dalje prodavati po cijeni od 70 centi, ali su im proizvođači već povećali cijenu brašna i ulja i najavili poskupljenje mesa.
Dio pekara je prethodnih dana govorio o mogućnosti da hljeb poskupi jer je, zbog rasta cijena brašna, kako tvrde,njihovo poslovanje dovedeno u pitanje. Pekari nijesu zadovoljni prodajnom cijenom i smatraju da bi morala biti mnogo veća. Iz Ministarstva poljoprivrede je saopšteno da nema razloga za povećanje cijena hljeba, ali Vlada na njih ne utiče jer je formiranje cijena slobodno.
O tome koliko bi cijena hljeba mogla da raste još nije bilo ni pomena, a pekari ne govore ni o cijeni sa kojom bi bili zadovoljni.
"Vijestima" je iz lanca marketa "Albona" rečeno da iako hljeb možda neće poskupjeti, ipak je došlo do povećanja cijena nekih od osnovnih životnih namirnica.
"Cijena vekne hljeba je sigurno najviša u Crnoj Gori u odnosu na region"
"Proizvođači su sukcesivno povećavali cijenu brašna za 10 odsto i u proteklih 10 ih malo više dana svi su je korigovali. Isto je urađeno i sa cijenom ulja koja je kod svih proizvođača povećana za dva do tri odsto. Najavljeno je da će cijene tih proizvoda i dalje rasti", saopšteno je "Vijestima".
Kilogram brašna košta prosječno oko 50 centi, a litar ulja oko 1,25 eura.
Brašno je skuplje zbog sve izvjesnije nestašice pšenice uzrokovane slabim ovogodišnjim prinosima izazvanih sušom. U Srbiji, odakle stiže većina proizvoda, slabiji je rod i suncokreta od kojeg se pravi ulje, kao i šećerne repe. Suša je smanjila rod i biljaka koje se koriste kao stočna hrana, koja je takođe poskupjela, i zbog čega uzgajivači stoke najavljuju povećanje cijene svježeg mesa.
"Cijenu mesa za sada držimo pod kontrolom i nije bilo promjena zbog naše dobre saradnje sa proizvođačima, ali je najavljeno da će do nestašice doći na globalnom nivou. Obaviješteni smo da se bukvalno broje dani od kada će početi da se osjeća nestašica", rečeno je iz "Albone".
I cijenu mlijeka diktiraće tržište, a ministar smatra „da nemamo dovoljno kapaciteta ni kupovne moći da bi mogli govoriti o nekoj većoj cijeni"
Osim suše, razlog je, kako je objašnjeno, i to što je Kina povećala uvoz svinjskog mesa i crpi zalihe iz Evrope i Latinske Amerike.
Iz "Albone" je rečeno da su poskupjeli i neki konditorski proizvodi, ali im proizvođači nijesu rekli zbog čega su se odlučili na rast cijena. Pretpostavlja se da je uzrokovano poskupljenjem brašna i šećera.
Građani i privrednici od ovog mjeseca plaćaju skuplju struju, a i cijene goriva se mijenjaju na štetu potrošača.
Cijene pasterizovanog mlijeka i mliječnih prerađevina su na nivou od prije mjesec kada su korigovane za oko pet odsto. Proizvođači mlijeka u Srbiji, iz koje Crna Gora uvozi najveći dio tog asortimana, najavili su da će uskoro povećati cijene za najmanje 10 odsto, pa se može očekivati da se taj rast odrazi i na crnogorsko tržište.
Crnogorski proizvođači sabiraju štetu koju im je nanijela suša i, kako je saopšteno iz Poljoprivredne unije, za manje od 15 dana će znati za koliko procenata su im umanjeni prinosima
Ministar obećao da hljeb neće poskupjeti
Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević je juče, boraveći na Pivskoj planini, kazao da neće doći do poskupljenja hljeba, dok će cijenu pšenice diktirati situacija u regionu i u zemljama EU.
"Rod pšenice u regionu je na nivou prošlogodišnjeg, a da li će cijena pšenice biti veća, to ne zavisi samo od zemalja u okruženju već i od EU i naročito od Rusije, Kazahstana i Bjelorusije. Rod pšenice u tim državama je otprilike na nivou prošlogodišnjeg. Jedino ako Rusija zabrani izvoz pšenice, možemo da govorimo da će ona da poskupi. Š obzirom na to da u Srbiji ima oko 400 hiljada tona pšenice koja će moći da se izveze, u Hrvatskoj blizu 300 hiljada tona, to je sasvim dovoljno da podmiri tržišta Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore", objasnio je Milošević dodajući da sadašnji pokazatelji govore da cijena neće rasti.
"Cijena vekne hljeba je sigurno najviša u Crnoj Gori u odnosu na region", podsjetio je Milošević.
I cijenu mlijeka diktiraće tržište, a ministar smatra „da nemamo dovoljno kapaciteta ni kupovne moći da bi mogli govoriti o nekoj većoj cijeni".
"U julu je otkup mlijeka bio veći oko 10 do 15 odsto u odnosu na prošlu godinu. Naša obaveza je da zajedno sa ljudima koji se bave proizvodnjom mlijeka, prerađivačima i trgovcima sjednemo i razgovaramo. Mislim da postoji prostor kod prerađivača mlijeka i trgovaca da smanje maržu i pomognu proizvođačima da dobiju neku razliku u cijeni za svoje proizvode, a naša je obaveza da kroz zadržavanje cijena stočne hrane i nabavku hrane iz uvoza uspijemo da zadržimo i cijene mlijeka", kazao je Milošević.
Vlada Srbije zabranila poskupljenje
Vlada Srbije juče je zabranila pekarima da povećaju cijenu osnovnog hljeba ("sava" od 500 grama) sa 44 (37 euro centi) na 54 dinara (45 centi) i podsjetila ih da je i dalje na snazi Uredba o obaveznoj proizvodnji i prometu hljeba od brašna T-500 i da "nema realnog osnova za njene izmjene".
Uredba je donijeta prošle godine i njen cilj je praćenje stanja na tržištu brašna i hljeba kako bi se obezbijedilo očuvanje standarda građana kao i ravnomjerno snabdijevanje stanovništva osnovnim vrstama hljeba.
Uredbom su proizvođači obavezani da proizvedu i stave u promet hljeb od brašna T-500 u količini od najmanje 40 odsto dnevne proizvodnje svih vrsta hljeba.
Vlada Srbije je nedavno na šest mjeseci produžila Uredbu po kojoj trgovačka marža za osnovne životne namirnice ne smije da bude veća od 10 odsto. Ograničena marža se odnosi na pšenično brašno tip 400 i 500, jestivo suncokretovo ulje, termički obrađeno kravlje mlijeko, jogurt, kristalni šećer i svinjsko, goveđe i kokošje svježe meso i slatkovodnu ribu.
Bonus video:
