Insistiranje na izmirivanje cijelog duga za utrošenu struju prije nego Elektroprivreda (EPCG) odobri subvencije je na neki način reket ili ucjena u pokušaju da ta kompanija naplati sva potraživanja, ocijenio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković.
„Novi uslovi više liče na pokušaj Vlade da se EPCG pomogne da naplati sve dugove od građana, uslovljavajući pomoć potpisivanjem protokola o izmirenju duga, nego na pomoć samim građanima“, rekao je Keković „Vijestima“.
Vlada je nedavno usvojila novi plan subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, a lista kategorija je sa četiri povećana na sedam. Time se Vlada približava ciljanoj grupi građana za subvencije od 24.000, ali će novi uslovi vjerovatno značajno umanjiti taj broj, ako građani ili ne izmire dugove ili sa EPCG ne potpišu sporazum o njihovom izmirenju. Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, preko EPCG se sada subvencioniše oko 13.000 građana. Bez obzira što je iz Vlade najavljivano da će nakon januarskog poskupljenja struje povećati subvencije, gotovo pola godine pomoć dobija manje domaćinstava nego 2011.
Uslovi za subvencije dopunjeni su još jednim novim, pa se ukida fiksno umanjenje za mjesečne račune od preko 60 eura, već se svi, bez obzira na iznos, smanjuju proporcionalno za 40 odsto. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, koje je predlagač modela, obrazlaže ga time da želi da „podstakne građane na štednju električne energije”.
"Moramo da prepoznamo ugrožene"
Keković, međutim, upozorava da su sve kategorije ljudi koji su obuhvaćeni programom subvencija uglavnom u dugovima, kreditima, između ostalog i zbog toga što se ne subvencioniraju dovoljno.
„To nije pravi način za vođenje socijalne politike, jer moramo da prepoznamo tačan broj ugroženih porodica i oni moraju da dobiju ciljanu podršku da bi mogli da izmiruju račune i za struju ali i za ostale egzistencijalne potrebe. To je nešto što od nas traži i evropska socijalna povelja“, rekao je Keković.
On je ocijenio da se ne može „na kašičicu“ voditi socijalna politika „na stotinu krajeva“, a da prethodno ne znamo precizan broj socijalno ugroženih ljudi i porodica. Keković upozorava da ni do danas nijesu urađeni socijalni kartoni građana.
„Iskreno, ne mislim da će to riješiti problem, već da će dodatno pogoršati standard građana. Stalno dovodimo ljude da kroz administrativne procedure moraju prolaziti i da se bore za nekih 20 ili 30 eura subvencije. Modeli subvencija se stalno mijenjaju i Vlada mora da utvrdi politiku koja će biti konzistentna, kroz koju bi se prepoznala ona domaćinstva koja su u stanju socijalne potrebe. Socijalno pravedno društvo porodicama mora obezbijediti minimum životnog standarda“, ocijenio je Keković.
Dodatno uslovljavanje nije dobar put
On je ocijenio da je proširenje obuhvata subvencijama veće za dvije kategorije, ali upozorava da to ne mora da znači da će do pomoći doći zaista veći broj građana.
„I prije se pokazalo da svi oni koji po pravilu imaju pravo na subvencije, to i ne iskoriste zbog raznih administrativnih komplikacija i procedura. Novi uslovi koji su postavljeni, poput sklapanja memoranduma o izmirenju duga i visina računa su uslovi koji će sadašnju listu, umjesto da prošire, ili skrate ili zadrže na istom nivou. To nije način na koji se vodi odgovorna i jasna socijalna politika u državi koja želi da bude država socijalne pravde, kako piše u Ustavu“, naveo je Keković.
Dodatno uslovljavanje, prema njegovim riječima, nije dobar put za odgovor na potrebe socijalno ugroženih građana.
Dodatno uslovljavanje, prema njegovim riječima, nije dobar put za odgovor na potrebe socijalno ugroženih građana
„Moramo tačno znati koje su i koliko je porodica socijalno ugroženo i da im damo ono što im pripada. A ne kao do sada, malo im damo za struju, malo za hranu... i poslije svega oni su i dalje socijalno nezbrinuti, a ne znamo kakvo je stvarno stanje u Crnoj Gori“, ukazao je Keković.
Danas pomoć, sjutra ne
Način na koji Vlada donosi koncept subvencioniranja, ocjenjuje Keković, nije dobar jer se parametri i uslovi za pomoć mijenjaju svakodnevno.
„Mi nemamo podatke o stanju socijalne potrebe crnogorskih domaćinstava, to je raštrkano, nejasno, danas imate pravo na pomoć, sjutra je nemate“, upozorio je Keković. Kada su od januara povećane cijene, Ministarstvo rada i socijalnog staranja je saopštavalo da četiri kategorije građana imaju subvencije, ali to pravo nijesu mogli svi da ostvare. Korisnici lične invalidnine su redovno nailazili na odbijanje zahtjeva, iako su pozvani da se prijavljuju, o čemu su informisali „Vijesti”.
Galerija
Bonus video:
