Nelikvidnost i nesolventnost preduzeća je jedan od najizraženijih problema crnogorske ekonomije i Socijaldemokratska partija (SDP) smatra da bi se donošenjem zakona, kojim bi se na 30 dana ograničio rok plaćanja potraživanja, uveo red u tu oblast.
Poslanik SDP-a Damir Šehović će, kako je najavio „Vijestima“, danas Skupštini predati predlog zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza.
Šehović je kazao da su se na taj potez odlučili zbog podatka da je u blokadi svako četvrto preduzeće u državi, i da međusobna potraživanja privrednika, ukupan dug kao i broj blokiranih računa, konstantno rastu.
"Zloupotrebe povlašćenog položaja pojedinih nesavjesnih privrednika i nekih velikih trgovaca su evidentne i lako uočljive na malom crnogorskom tržištu. Ugovarajući izuzetno duge rokove plaćanja, ucjenjuju ne samo svoje dobavljače, već i cjelokupno društvo, budući da predstavljaju generator nelikvidnosti koja se zahvaljujući njihovom neodgovornom ponašanju širi, mahom među malim i srednjim preduzećima (MSP), čime im onemogućava normalno poslovanje", kazao je Šehović i dodao da je značajan broj preduzeća u dugovima ali još nemaju blokirane račune.
Da se izjednače privatni i javni sektor
Zbog toga SDP, kako je rekao, predlaže da se privatni i javni sektor izjednače kada je ova problematika u pitanju, da rok izmirenja novčanih obaveza dužnika bude 30 dana od nastanka dužničko-povjerilačkog odnosa koji nastaje „danom prijema robe, izvršenja usluge, odnosno danom ovjere građevinske situacije“. Predložiće i da ugovorom bude moguće utvrditi i drugačiji rok ispunjenja obaveza dužnika, ali da on ne može biti duži od 60 dana.
"Dugovi „guše“ posao posebno malim i srednjim preduzećima, koja nemaju dovoljno kapitala da izdrže duge rokove naplate potraživanja. Crnogorski proizvođači i male firme ne smiju biti predmet konstatne ucjene pojedinih neodgovornih veleprodaja. Sa ovim problemom se posebno suočavaju proizvođači mlijeka, hljeba i drugi prehrambeni proizvođači, kojima su problem i dampinške cijene iz regiona", kazao je Šehović, i dodao da javni sektor ne smije predstavljati generator nelikvidnosti.
"Država ne smije stajati po strani"
"Nedostatak novca za adekvatno podsticanje privredne aktivnosti od strane države, što je inače od presudne važnosti u uslovima krize, nepostojanje razvojne banke kao i eventualan porast indirektnih poreza koji će predstavljati dodatan teret za privredu, doprinose produbljivanju problema nelikvidnosti. Ako tome dodamo i nedostupnost adekvatne kreditne podrške banaka, postaje jasno da se dodatno usložnjava problem nelikvidnosti, uz realan rizik da te aktivnosti u situaciji posrtanja ekonomije mogu dodatno doprinijeti „gušenju ekonomije“ i nastanku još jednog recesionog ciklusa", objasnio je Šehović.
"Crnogorski proizvođači i male firme ne smiju biti predmet konstatne ucjene pojedinih neodgovornih veleprodaja"
Predloženo je da se odredbe zakona ne primjenjuju za preduzeća u kojima je pokrenut stečaj, njegovo sprovođenje bi bilo u nadležnosti organa uprave koji je zadužen za poslove utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, a zakon bi važio samo za ugovore koji su zaključeni nakon njegovog donošenja.
"Država ne smije stajati po strani i čekati da se problem nelikvidnosti privrede riješi sam od sebe. Potrebno je na bazi direktiva EU i regionalnih iskustava donijeti propise koji će pomoći rješavanju ovog problema i doprinijeti daljem privrednom razvoju, što je i cilj zakona",istakao je Šehović.
Predlog SDP-a, kako je Šehović naveo, je usaglašen sa evropskom Direktivom o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama (2011/7) koja predviđa iste rokove izmirenja obaveza.
Galerija
Bonus video:
