Prošlo je vrijeme kada su niske poreske stope bile stimulativne i investitori sada više cijene sigurnost investicije nego stimulanse koji dolaze od fiskalne politike, a dokaz tome je i situacija u Crnoj Gori, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić. „Dokaz u prilog tome može biti i naša situacija. Niske poreske stope, koje su među najnižim, već neko vrijeme ne dovode strane investitore. Ovim ne želim reći da stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) treba povećati, već da ona kao i svaka druga politika treba da bude podložna promjeni i da apriori nije nepromjenjiva“, rekao je Kostić agenciji Mina-business. On smatra da od preispitivanja niskih stopa PDV-a ili koncepta „poreskog raja“, ne treba bježati, tim prije što je aktuelna ekonomska kriza u prvi plan izbacila krizu povjerenja u javne finansije –njihovu održivost, a ne njihovu atraktivnost u smislu niskih poreskih stopa.Prema njegovim riječima, ima još niz drugih načina da se popuni budžet, ali se valjanost odabranog rješenja, akciza ili drugog načina, neizbježno treba razmotriti u kontekstu postavljenih fiskalnih ili drugih ciljeva, vremenskog okvira u kome namjeravano treba realizovati i mogućih posljedica takvih odluka.„Činjenica da se često pribjegava akcizama kao načinu za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava u budžetu, objašnjava se u principu prirodom samih akciza-njihovom efektivnošču i, uslovno rečeno, relativno lakim načinom operacionalizacije, pa se o njima često neopravdano sudi kao ključnom načinu za popunu budžeta. Jasno je da sa tog aspekta, akcize mogu imati i ne mali broj spoljnih posljedica u obliku povećanja cijena akciznih proizvoda, smanjene potrošnje tih proizvoda, a time i potrošnje ukupno, što rezultira padom standarda i padom ekonomije ili ekonomskog rasta“, objasnio je Kostić. Pad ekonomije, kako je dodao, znači da preduzeća gube prihode i otežano posluju što povratno utiče na dalje pogoršanje standarda građana kroz pritisak na smanjenje zarada, a time i penzija, čime se može otvoriti snažna samopodržavajuća spirala kretanja na niže. „Da stvar bude komplikovanija, rastom oporezivanja sklonost ka sivoj ekonomiji (švercu) raste, pa ne postoje jasne garancije, naročito ako se radi o društvu sa visokim stepenom korupcije i slabim institucijama da će se primijenjenom mjerom povećati poreski prihodi. Namjeravani ishod može da se lako izvrne u svoju suprotnost – pad poreskih prihoda“, upozorava Kostić.Prema njegovim riječima, ukoliko postoji mogućnost, bolje je fokus pomjeriti na efikasniju naplatu poreza, suzbijanje sive ekonomije, ukidanje korupcije, poštovanje zakona i slično. On smatra da sve to i te kako može rezultirati povećanim poreskim prihodima, naročito ako se tome doda i smanjenje rashoda – štednja državne administracije i smanjenje nepotrebnog trošenja.Na pitanje da li bi Vlada trebalo da razmisli da oporezuje luksuz, Kostić je odgovorio da to treba uraditi ako postoji realna mogućnost da se poreski prihodi mogu ostvariti u potrebnom iznosu oporezujući bilo koji prihod ili vid potrošnje, a da se pri tom ne dovedu u pitanje ekonomski interesi države i potrebe za njenim ekonomskim rastom.
Bonus video:
