Na preliminarni oglas za prodaju nikšićke Željezare po cijeni od 30 miliona eura niko nije dostavio ponudu, tako da će za desetak dana biti raspisan novi oglas sa nižom cijenom.
Samo je bivši vlasnik, holandska kompanija MNSS, dostavio obavještenje da su, ukoliko cijena bude revidirana, zainteresovani da dostave ponudu da ponovo preuzmu upravljanje fabrikom u kojoj od 15. maja prošle godine proizvodnju organizuje nikšićka kompanija Neksan.
"Ovaj oglas je pokazao da je postavljena cijena bila previsoka. Uvijek sam govorio da je tržište najbolji pokazatelj, što se i pokazalo kao tačno. Sa Odborom povjerilaca konsultovaćemo se oko formiranja nove cijene. Novi oglas biće raspisan za desetak dana. Sigurno je da će cijena biti niža ali i to da neće biti u pitanju neko enormno sniženje", kazao je stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić.
Do sada su interesovanje za Željezaru pokazali kompanija Metalfer stil mil iz Sremske Mitrovice i Ukrajinac Rinat Ahmetov, jedan od najbogatijih ljudi u Evropi
Imovina Željezare sastoji se od industrijskog zemljišta, građevinskih objekata i postrojenja i opreme, a svi zainteresovani kupci, domaći i strani pojedinci i kompanije, bili su dužni da uplate depozit u visini deset odsto od početne prodajne cijene.
Do sada su interesovanje za Željezaru pokazali kompanija Metalfer stil mil iz Sremske Mitrovice i Ukrajinac Rinat Ahmetov, jedan od najbogatijih ljudi u Evropi, vlasnik nekoliko čeličana i ukrajinskog fudbalskog kluba Šahtjor iz Donjecka, kao i drugi investitori iz Rusije, Turske, Slovenije…
Dosadašnje tri privatizacije Željezare donijele su samo dugove koje je vraćala Vlada, odnosno građani Crne Gore.
Fabrika je prvi put privatizovana 2002. godine, kada je većinski udio kupila ruska kompanija Rusmonostil, koja je nakon kratkog zadržavanja napustila fabriku. Vlada je preuzela dug, našla novog strateškog partnera, firmu Midlend risorsis holding, koja je takođe brzo otišla iz Željezare, a 2006. godine došao MNSS.
U Željezari je u aprilu prošle godine, na zahtjev većine radnika, uveden stečaj. Privredni sud je u novembru odbacio Plan reorganizacije koji je podnio bivši vlasnik, holandska kompanija MNSS i proglasio bankrot, što je Apelacioni sud mjesec kasnije i potvrdio. Kada je uveden stečaj, Željezara je brojala 1.412 radnika. Nakon realizacije socijalnog programa u fabrici ih je ostalo 317.
Proizvodnja u Željezari pokrenuta je u subotu nakon što je elektrolučna peć koja je u četvrtak, 2. februara, oštećena u havariji osposobljena za rad. Razlog havarije nije poznat, a nagađa se da je vlaga izazvala eksploziju.
Perišić je imenovao komisiju od osam stručnjaka koja je sa inspektorima za privredni kriminal trebalo da izvrši uviđaj i utvrdi šta je bio uzrok havarije do koje je došlo prilikom topljenja čeličnog otpada na trećoj korpi stare elektrolučne peći.
Ugovor između nikšićke kompanije Neksan i Elektroprivrede Crne Gore još nije potpisan a u međuvremenu je Željezara uložila žalbu Ustavnom sudu Crne Gore zbog, kako smatraju, selektivne primjene cijene električne energije jer smatraju da su kao potrošači koji se nalaze na istoj prenosnoj mreži u odnosu na druge potrošače dovedeni u neravnopravan položaj.
Vlasnik Neksana, Miodrag Davidović ponudio je EPCG garancije u iznosu od 1,65 miliona eura ali je do problema došlo jer Elektroprivreda traži da Neksan prvo izmiri dug od oko 330.000 eura pa da tek onda potpiše novi ugovor sa pomenutim iznosom garancija.
Bonus video:
