Vlada Crne Gore nije objavila ključne dokumente u vezi s privatizacijom Telekoma Crna Gora 2005. godine, poput zapisnika sa tajnovitih pregovora njenih i predstavnika Mađar Telekoma u Podgorici i Budimpešti u februaru i martu te godine.
Upravo se u tim pregovorima, inicirani od Mađar Telekoma, krije tajna Vladine popustljivosti prema tom investitoru, oličena u kasnijoj odluci o kontribuciji u iznosu od 30 centi kojima su iz državnog budžeta podsticani manjinski akcionari Telekoma Crna Gora da prodaju svoje dionice novom vlasniku.
Prvo je odbijen zahtjev Mađar Telekoma da im Vlada pomogne u sticanju akcija i manjinskih dioničara, nakon čega je iz Budimpešte stigao zahtjev za pregovore.
Zašto su se predomislili?
Poslije dvije runde pregovora, Vlada se predomislila i donijela odluku o kontribuciji. Pojašnjenje zašto su se predomislili, nikad nije saopšteno.
“Vijesti” od 6. marta 2005. godine su javile da je dan prije u Budimpešti postignut dogovor oko prodaje Telekoma Crna Gora, a da su državne interese u tom poslu štitili tadašnji ministar ekonomije i član Odbora direktora Telekoma Darko Uskoković, direktor tadašnje Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović i čelnici Telekoma Oleg Obradović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Milan Perović.
Zapisnici sa tih pregovora, kako je “Vijestima” saopšteno iz Ministarstva ekonomije (u kojoj je pohranjena cjelokupna arhiva tadašnje Agencije za prestrukturiranje privrede, uključujući i dokumentaciju u vezi s privatizacijom Telekoma) ne postoje.
U tim pregovorima je mogla biti i dogovorena koruptivna šema, otkrivena tokom petogodišnje istrage američkog Ministarstva pravde i tamošnje Komisije za hartije od vrijednosti, s obzirom na to da objavljeni Vladini dokumenti ne pokazuju ništa što bi “mirisalo” na korupciju.
Koruptivne šeme
Rezultati istrage u Americi dokazuju da su tri bivša direktora Mađar Telekoma osmislili i realizovali koruptivnu šemu, kojom je na osnovu četiri lažna konsultantska ugovora, isplaćeno 7,35 miliona eura za najmanje dva visoka vladina službenika i sestru “top vladinog funkcionera” koja se bavi advokaturom.
Krivično gonjenje Mađar Telekoma i njegovog vlasnika Dojče Telekoma okončano je ugovorom o poravnanju, na osnovu kojeg će američke vlasti obustaviti dalji postupak protiv njih, a dvije kompanije će platiti kaznu od 95 miliona dolara.
Komisija za hartije od vrijednosti SAD su, međutim, pokrenule građansku parnicu protiv tri bivša direktora Mađar Telekoma, zbog nalaza koji upućuju da su oni kreatori koruptivne šeme u Crnoj Gori, ali i Makedoniji.
Gotovo svi domaći akteri privatizacije Telekoma ranije su odbacili sumnje da je bilo korupcije tokom tog procesa i da su oni učestvovali u tome. Američke vlasti koje su vodile istragu su otkrile ko je bio primalac koruptivnih isplata, a konkretne odgovore na to ko je uzeo novac da bi oštetio državu, treba da pokaže istraga crnogorskog tužilaštva koja je, kako je saopšteno, u toku.
Ptegovori trajali više od mjesec
Da je u tajnim pregovorima zapravo došlo do utanačavanja konkretnih uslova prodaje, pokazuje i činjenica da novinski tekstovi iz tog perioda ne sadrže konkretne informacije o kojim je pitanjima konkretno bilo riječi.
Tadašnji premijer Milo Đukanović 1. marta u Nikšiću je kazao da pregovori sa Mađar Telekomom traju više od mjesec dana, ali da su privedeni kraju. Svega par dana kansije, 5. marta u Budimpešti, dogovorena i do detalja precizirana prodaja 51,12 odsto akcija Telekoma Crna Gora za 114 miliona, a za preostalih 49 odsto izdvojeno je dodatnih 51 milion eura.
“Vijestima” su iz pregovaračkog tima tada saopštili da je “kupoprodajni ugovor usaglašen na zadovoljstvo obiju strana, te da su interesi države, radnika i manjinskih akcionara u potpunosti zaštićeni”.
Tadašnji ministar finansija, sadašnji premijer Igor Lukšić je opravdavao odluku Vlade o kontribuciji manjinskim akcionarima
Dogovoreno je i da Mađar Telekom, odmah nakon potpisivanja ugovora sa Vladom, objavi javnu ponudu za otkup 49 odsto preostalih akcija i to po cijeni od 2,2 eura. To je značajno niže od 4,7 eura, koliko su platili za državne akcije.
Ugovor je potpisan 15. marta, da bi dvije sedmice nakon toga Vlada i zvanično donijela odluku da sa 30 centi dotira svaku prodatu akciju manjinskih akcionara, koji su ranije odbili cijenu od 2,2 eura po akciji.
Iako zakinuti, manjinski dioničari su masovno prodavali svoje akcije Mađar Telekomu, tako da je novi vlasnik brzo stekao 76,5 odsto ukupnog akcijskog kapitala. To mu je obezbijedilo kompletnu kontrolu nad Telekomom Crna Gora i njegovom infrastrukturom, uključujući stotine kilometara optičke mreže.
Tadašnji ministar finansija, sadašnji premijer Igor Lukšić je opravdavao odluku Vlade o kontribuciji manjinskim akcionarima.
"Tako će biti stvoreni uslovi da manjinski akcionari prodaju akcije Mađar Telekomu po višoj cijeni od početno ponuđenih 2,2 eura i ulazak novih 50 miliona eura na tržište Crne Gore", rekao je 3. marta 2005. godine Lukšić.
Ispostavilo se, međutim, da je kroz proces privatizacije ušlo još 7,5 miliona eura, kroz koruptivne isplate nekim tadašnjim Lukšićevim kolegama čija imena su, za sada, u arhivama američkih institucija.
Manevar Vlade
Vlada je u utorak, 17. januara, objavila dio dokumentacije vezan za privatizaciju Telekoma Crna Gora, sedam dana nakon što su “Vijesti” poslale zahtjev za slobodan pristup informacijama u vezi s tim.
Samo dan nakon objave dijela dokumentacije na portalu Vlade, “Vijestima” je stiglo rješenje da je odbijen zahtjev jer su traženi dokumenti već dostupni javnosti.
Šta je bio razlog ovakvog manevra generalnog sekretara Vlade Žarka Šturanovića, može samo da se nagađa.
U svakom slučaju, 17 dokumenata koji su objavljeni na portalu Vlade nije niti može biti kompletna dokumentacija, s obzirom na to da nedostaju zapisnici sa pregovora predstavnika Vlade i Mađar Telekoma, na kojoj su dogovoreni uslovi prodaje crnogorske kompanije.
Investicioni program
Ni investicioni program nije na listi objavljenih dokumenata na vladinom portalu.
Iz Ministarstva ekonomije “Vijestima” je saopšteno da tog dokumenta nemaju u arhivi, a da se Biznis plan pominje u samom kupoprodajnom ugovoru.
U tom dokumentu, međutim, nema jasno naznačenih obaveza investitora kada je ukupna suma za investiranje u pitanju.
Zahvaljujući Monitoringu ugovora o kupoprodaji akcija Telekoma, koji je usvojio Savjet za privatizaciju prije godinu dana, vidi se da je Mađar Telekom bio u obavezi da do 2010. godine uloži 87,28 miliona iz vlastitih izvora.
Ta cifra je premašena za skoro 48 miliona, ali, kako se tvrdi u dokumentu, iz sredstava samog Telekoma, odnosno, od domaćih prihoda. Monitoring ugovora o kupoprodaji akcija Telekoma pripremio je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore.
Bonus video:
