Neizvjesna budućnost Kombinata aluminijuma i Željezare izazvala je i analizu kako bi moguće gašenje tih proizvodnih kapaciteta od 2013. godine uticalo na potrošnju električne energije.
Time su se bavili u nezavršenim izmjenama Strategije razvoja energetike.
Dok je prestanak proizvodnje pesimistički scenario u ekonomsko-socijalnom smislu, to bi se pozitivno odrazilo na smanjenje potrošnje energije i Crna Gora, koja uvozi oko trećinu nedostajuće struje, lakše bi postala izvoznik.
Suficit struje imali bismo već od 2013. i bio bi ostvaren bez gradnje energetskih objekata do 2023. godine.
U neusvojenom nacrtu Strategije razrađeno je više scenarija, od rada KAP-a i Željezare u punom kapacitetu i dugoročno, preko prepolovljene proizvodnje nakon 2013. do mogućnosti zatvaranja fabrika od te godine.
"Uočava se značajan uticaj gašenja dvaju značajnih proizvodnih kapaciteta, i na ukupnu finalnu potrošnju i na potrošnju električne energije" ukazano je u nacrtu konzorcijuma koji predvodi norveški Kovi.
Bez gradnje elektrana do 2023.
Naglašeno je da bi potrošnja energije rasla i ukoliko bi KAP u budućnosti radio samo sa pola svojih kapaciteta, ali bi izvoz bio veći u odnosu na sadašnju situaciju i scenario koji podrazumijeva “puni rad” Kombinata.
Ocijenjeno je da je scenario da KAP ne radi od početka 2013. odnosno da nema njegove potrošnje, “vrlo pesimističan u ekonomskom i socijalnom smislu (velik broj zaposlenih bi ostao bez posla, a i dosta drugih koji su vezani za njegovo poslovanje)”.
"Što se tiče obezbjeđenja dovoljnih količina električne energije, ova situacija je najjednostavnija. Već od početka 2013. postojao bi i mali suficit u bilansu električne energije. Uz fiksnu izgradnju obnovljivih izvora, kao i u ostalim varijantama, u ovom scenariju nema potrebe graditi ništa do 2023. godine.
Tada bi u pogon trebalo da uđe jedan blok termoelektrane Maoče. Do 2030. nema ulaska u pogon novih elektrana. I u tom slučaju bi velik dio električne energije koji proizvede blok u TE Maoče mogao biti namijenjen izvozu" piše u preliminarnom nacrtu, koji “Vijesti” imaju.
Može da se gradi i veće
Istaknuto je da bi, i ukoliko bi se išlo na veću gradnju elektrana, dodatna energija bila raspoloživa za izvoz.
Najjednostavnija varijanta za snabdijevanje je, ocijenjeno je u nacrtu buduće Strategije energetike, scenario bez KAP-a (NS), ali on ima određene značajne ekonomske i socijalne posljedice.
Mogućnost izvoza, prema elektroenergetskom bilansu za scenarij varijante minimalnog troška, iznosi od oko 850 gigavat-sati u 2018. godini do 2.300 GWh u 2020, nakon čega to opada do oko 1.500 GWh do 2030.
Uz dugoročno korišćenje punog kapaciteta KAP-a i nikšićke Željezare, računajući od prošle do 2030. godine, potrošnja finalne energije u Crnoj Gori bi se povećala za 70 odsto, a struje za 60 odsto. U okviru istog scenarija, ali sa mjerama, rezultat bi bio bolji, jer rastuću industrijsku aktivnost treba da prati energetska efikasnost.
Bonus video:
