Danas je u Privrednom sudu u Podgorici većina povjerilaca glasala za Plan reorganizacije koji je za nikšićku Livnicu podnio njen vlasnik, italijanska kompanija Gati. Protiv Plana bili su advokati koji predstavljaju radnike i jedan dobavljač.
„Plan reorganizacije je prihvaćen od većine povjerilaca. Za njega je glasao Gati, koji ima najve potraživanje i koji je i podnio Plan, Prva banka, Poreska uprava, većina prisutnih povjerilaca kao i oni koji su glasali putem pisma. Protiv Plana su bili advokati koji zastupaju radnike i još nekoliko njih pojedinačno.
Sud će u zakonskom roku donijeti odluku o glasanju i Planu, kao i o određenim prigovorima“, kazao je stečajni upravnik Livnice Zoran Marković.
"Apsurdno je da je Željezara u bankrotu i radi a mi nijesmo a za nas nema ništa“, vidno iznervirana prokomentarisala je bivša predsjednica Sindikata
Bivša predsjednica Sindikata Angelina Mušikić kazala je da se desio scenario koga su se bivši radnici i pribojavali – prihvaćen je Plan koji, kako tvrdi, nema nikakvih garancija niti za isplatu duga radnicima, niti za pokretanje proizvodnje.
„Iako su na prošlom ročištu iznesene brojne primjedbe ipak je dozvoljeno da se o Planu glasa. U sud su čak ’priveli’ jednog bivšeg radnika koji je penzionisan i koji je za vrijeme Gatija bio na njegovoj strani da priča kako je bolje raditi bilo šta nego ništa. Zapanjena sam šta nam rade.
Izgleda da je cilj onih koji su glasali za plan da se kako-tako dokopaju novca. Briga njih za nas radnike i za to kako i od čega živimo sada i šta smo sve proteklih godina doživljavali od Gatija.
Apsurdno je da je Željezara u bankrotu i radi a mi nijesmo a za nas nema ništa“, vidno iznervirana prokomentarisala je bivša predsjednica Sindikata.
Potraživanja u iznosu od 5.251.000 eura
U Livnicu, koju je italijanska kompanija Gati od nikšićke Željezare kupila 2004. godine za hiljadu eura i koja je prestala sa radom krajem 2008. godine, stečaj je uveden u junu ove godine na zahtjev radnika Sretena Zejaka kome poslodavac na ime izvršnih sudskih presuda duguje 54 hiljade eura za tešku povredu na radu.
U predloženom Planu stoji da organizovanje proizvodnje zavisi od sudbine Željezare za koju je Livnica vezana
Potraživanja je prijavilo preko 30 povjerilaca u iznosu od 5.251.000 eura, od čega je osporeno preko četiri miliona eura. Najveće osporeno potraživanje je vlasnika Livnice u iznosu od 3.039.000 eura, zatim dijela radnika koji nijesu imali presude sudova za svoja potraživanja i koji će ista morati da utvrđuju u sudskom postupku.
Najveće prihvaćeno potraživanje ima Prva banka u iznosu od oko 580.000 eura, zatim Zejak, predlagač stečaja, i dio radnika, njih 57, koje zastupa advokat Dragan Đurasović, i čija potraživanja su u iznosu od oko 48 hiljada eura.
U predloženom Planu stoji da organizovanje proizvodnje zavisi od sudbine Željezare za koju je Livnica vezana, dok bi u slučaju prestanka njenog rada proizvodna oprema i nepokretnosti bile izdate pod zakup.
Stečajni dužnik bi založio dio imovine
Pokretna i nepokretna imovina Livnice je procijenjena na oko 5,22 miliona eura, a osnovna sredstva na blizu 410.000. Gati potražuje od Livnice oko 463.000 eura a vlasnik je i 170 akcija Prve banke, nominalne vrijednosti 127.820 eura, koje bi bile prodate u toku sprovođenja Plana.
Povjerioci prve i druge klase, a riječ je o radnicima i Poreskoj upravi, bili bi isplaćeni u prvoj godini realizacije plana, odnosno 2012. godine
„U cilju pokretanja proizvodnje stečajni dužnik bi založio dio imovine radi obezbjeđivanja investicionog kredita, kredita za obrtna sredstva i kredita za obezbjeđenje namirenja osporenih potraživanja, u slučaju da se u postupcima utvrdi da su osnovana.
Pokretanje proizvodnje iziskivalo bi nužne investicije u dijelu proizvodne opreme i mašina, te novčana sredstva za nabavku sirovina, repromaterijala i namirenja osporenih potraživanja“, stoji u predloženom Planu gdje se kao alternativa nudi dokapitalizacija koju bi predlagač izvrpio svojim sredstvima u vrijednosti utvrđenih potraživanja.
U Planu je ostavljena mogućnost da se zainteresovani povjerioci namire na taj način što bi im ustupili dio imovine fabrike po njenoj tržišnoj vrijednosti.
Povjerioci prve i druge klase, a riječ je o radnicima i Poreskoj upravi, bili bi isplaćeni u prvoj godini realizacije plana, odnosno 2012. godine, dok bi povjerioci treće klase bili isplaćeni prve godine 30 odsto, a naredne dvije po 35 odsto od ukupno priznate sume.
Bonus video:
