Bivši radnici “Radoja Dakića”, definisaće u petak stav o ponudi kompanija “Čelebić” i Zetagradnja za kupovinu zemljišta i odlučiti o daljim mjerama.Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike, Milan Vukčević rekao je agenciji Mina-business da je neophodno da se do 12. oktobra održi sastanak sa premijerom Igorom Lukšićem.„Od Vlade smo tražili da stane iza projekta i da se ona izjasni o ponudi, u tom slučaju nama bi bilo lakše da je prihvatimo, ali za sada nijesmo postigli dogovor o tome“, kazao je Vukčević.On je naveo da su radnici imali neformalnu komunikaciju sa Vladom i da im je savjetnik premijera, Predrag Stamatović saopštio da moraju da potpišu neke zaključke, pa tek onda da se razgovara."U tom dokumentu postoje stavke koje su veoma konfuzne i zbog tih nedorečenosti tražimo sastanak sa Lukšićem", objasnio je Vukčević i dodao da bivši radnici, koji su i danas protestovali preko puta zgrade Vlade, Stamatovića ne smatraju kompetentnim za pregovaranje.Ponuda Zetagradnje i "Čelebića", koji su spremni da u vansudskom poravnanju kupe 221 hiljadu kvadrata zemljišta "Radoja Dakića" za 35,4 miliona eura ističe 12. oktobra, nakon čega se radnici o njoj više neće moći izjašnjavati.Privredni sud već 18. oktobra treba da razmatra zahtjev za uvođenje stečaja u "Radoju Dakiću", a 22. oktobra u Osnovnom sudu zakazano je ročište na kojem će se razmatrati eventualno sudska prodaja zemljišta.Radnici se više od dvije godine okupljaju preko puta zgrade Vlade i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.Glavnica duga iznosi oko 30 miliona eura, pripadajuće kamate koje je potvrdio Viši sud još sedam miliona eura, a pravo na isplatu ima 1,65 hiljada bivših radnika.Radnicima je, pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura. Konzorcijum šest crnogorskih firmi, kojeg čine Voli, Bemax, Novi Volvox, Kroling, Normal kompani i Master Inžinjering za to zemljište nudio je 27 miliona eura.Kompanije Zetagradnja i “Čelebić” za kupovinu tog zemljišta su 15. marta ponudile pet miliona eira više nego konzorcijum
Bonus video:
