Iz dosadašnjeg iskustva u pregovorima sa Vladom sindikalci koji primaju zarade iz budžeta su mogli da zaključe da se upornost i odlučnost isplate.
Nijesu brojni sindikati koji su skupili hrabrost i upustili se u štrajkove i iscrpljujuće pregovore pa je možda i to razlog zbog kojeg su uspijevali da povećaju svoje zarade ali ishod je uvijek bio isti - Vlada, koja po pravilu niske zarade pravda praznom kasom, je popuštala i pristajala na isplatu većih primanja.
Istina, prosvjetnim radnicima koji su se prvi 2002. godine odvažili da stupe u generalni štrajk, trebalo je 10 mjeseci štrajka i pregovora kako bi za osam odsto povećali svoje mizerne plate, ali u posljednje četiri godine do danas one su, po nekim procjenama, povećane za 70 odsto.
Prosvjetari sada traže da primaju plate na nivou prosječne u Crnoj Gori koja je 475 eura. Prosječna plata u prosvjeti je sada 450 eura
Štrajk je završen potpisivanjem sporazuma nakon čega su prosvetarima i počele da se povećavaju plate kroz kolektivni ugovor, odnosno njegove izmjene i dopune.
Svaka izmjena je bila uzrok pregovora ali štrajkova više nije bilo jer je Zakon o štrajku donijet nakon “pobune” prosvjetnih radnika i oni su onemogućeni da traže svoja prava na taj način.
Međutim, to ih nije spriječilo da zadaju glavobolje svakom ministru prosvjete, a isto će biti i sa aktuelnim Slavoljubom Stijepovićem koji je zakazao početak pregovora za 5. oktobar. Prvo će pregovarati sa Stijepovićem ali se nadaju da će se u razgovore uključiti i Ministarstvo finasija.
Sada traže platu na nivou prosječne u Crnoj Gori
Prosvjetari sada traže da primaju plate na nivou prosječne u Crnoj Gori koja je 475 eura. Prosječna plata u prosvjeti je sada 450 eura.
"Nekad smo uspjeli da povećamo zarade, a nekad sprečavali njihovo smanjenje"
Kroz intenzivne pregovore Pavićević je uspio da 2005. godine izdejstvuje novi kolektivni ugovor, 2007. godine poveća je koeficijenat i na taj način zarade, a prije dvije godine kroz aneks kolektivnog ugovora aneks po kojem je po automatizmu povećan koeficijent za tri odsto.
I protesti ispred Vlade su 2008. godine dali rezultate.
Sporazumom su obavezali Vladu da godišnje uplaćuje po 350.000 eura za rješavanje stambenih pitanja prosvjetara, a uplaćuje se i po 0,2 odsto u fond za odmor i rekreaciju.
"Svi pregovori su bili manje ili više uspješni. Nekad smo uspjeli da povećamo zarade, a nekad sprečavali njihovo smanjenje. Sve je stvar pregovaračke pozicije i jačine sindikata", smatra Pavićević.
Zaposleni u KC poslije protesta povećali zarade
Nakon prosvjetara i zaposlenih u Kliničkom centru spisak onih koji su ispostavili zahtjeve Vladi se završava
Tadašnji i aktuelni ministar zdravlja Miodrag Radunović je prvih sedam dana štrajka odbijao da razgovara sa predsjednikom sindikata dr Vladimirom Pavićevićem ali je popustio kada je uvidio da su ljekari i ostalo medicinsko osoblje istrajni u namjeri da poprave svoj položaj i da odbijaju da rade za “mizerne plate i žive u golubarnicima”.
Štrajkači su crvenim bedževima koje su nosili stavljali do znanja pacijentima da su u štrajku i savjesno radili svoj posao. Imali su razumijevanje od hiljada pacijenata ali ne i od uprave Kliničkog centra koja je ažurno pisala suspenzije i novčano kažnjavala štrajkače.
Izdržali su pritiske i aktuelizovali stambenu problematiku iako su umjesto traženih 45 odsto povećanja zarada štrajk obustavili nakon što su dobili u prosjeku 19 odsto.
Nakon prosvjetara i zaposlenih u Kliničkom centru spisak onih koji su ispostavili zahtjeve Vladi se završava.
Zaposleni u sudovima počinju štrajk upozorenja
Startna neto zarada zapisničara u sudu je 207 eura, a plate službenika se kreću do 270 eura
I Iz Osnovnog suda u Baru najavili su štrajk upozorenja ali još nisu odlučili o datumu. Predsjednica Sindikata Privrednog suda Zorica Knežević potvrdila je "Vijestima“ da će jednočasovni štrajk upozorenja biti organizovan u holu zgrade sudu ili u jednoj od prostorija gdje su pozvani da se okupe svi zaposleni.
Formiran je štrajkački odbor u Privrednom sudu, a kako “Vijesti” saznaju, nezadovoljni službenici će kao glavni zahtjev istaći povišicu od 50 odsto, i svim radnim danima protestovati u istom terminu, do ispunjenja zahtjeva.
Startna neto zarada zapisničara u sudu je 207 eura, a plate službenika se kreću do 270 eura. Štrajkače u Privrednom sudu podržala je sudija Nataša Bošković, koja će zajedno sa službenicima suda, u okviru posebne radne grupe, inicirati donošenje zakona o samofinansiranju sudova u Crnoj Gori.
Proces rada biće neometan
Na loš položaj su ukazali i svjetnici i stručni saradnici u crnogorskim sudovima koju su najavili da će ponovo zatražiti poboljšanje svog položaja
Zaposleni, njih oko 150, traže povećanje zarada od 100 procenata. U štrajk upozorenja stupiće zapisničari, upisničari, savjetnici, obezbjeđenje, portiri, kuriri..., odnosno svi izuzev sudija.
Njihove trenutne zarade iznose oko 250 eura mjesečno. Radnici Osnovnog suda u Baru juče su donijeli odluku o stupanju u štrajk upozorenja dok će naknadno odlučiti kada će se on održati.
"Zaposleni traže da se zarade povećaju za 100 odsto. Na sastanku je izabran i tročlani štrajkački odbor. U štrajk stupaju svi izuzev sudija. Visina trenutne zarade službenika i namještenika je oko 250 eura što nije ni približno prosječnom ličnom dohotku u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju koje je potpisala predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Baru Branka Marković.
Na loš položaj su ukazali i svjetnici i stručni saradnici u crnogorskim sudovima koju su najavili da će ponovo zatražiti poboljšanje svog položaja.
Zahtjevi će imati negativan uticaj na budžet
Skupština Crne Gore prošle godine je potrošila 2,7 miliona eura za isplatu bruto zarada za 191 zaposlenog a nedavna odluka Administrativnog odbora o povećanju plata zaposlnim u toj državnoj instituciji povećaće deficit u budžetu države za oko 0,7 odsto, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Ministarstvo finansija je, kako su naveli, više puta iznijelo svoj stav o zahtjevima za povećanjem zarada u Skupštini.
"Smatramo da bi to povuklo zahtjeve drugih potrošačkih jedinica, što bi imalo izrazito negativan uticaj na javne finansije u Crnoj Gori", kazali su iz Ministarstva.
Galerija
Bonus video:
