Vlada je danas usvojila bliže kriterijume za dodjelu dugoročnih kredita građanima u projektu Hiljadu plus stanova. Novine u odnosu na prethodne faze su da nije predviđeno obavezno učešće građana i kupoprodajna cijena ne može biti veća od 1.110 eura po kvadratu. U ponudu će biti uključeni i stambeni objekti iz starogradnje.
“Riječ je o trećoj fazi Projekta Hiljadu plus za rješavanje stambenih potreba po povoljnijim uslovima, koji je predviđen za građane sa srednjim i nižim primanjima”, navedeno je u saopštenju Vlade koja je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o bližim kriterijumima i postupku dodjele dugoročnih kredita fizičkim licima radi obezbjeđenja stana, odnosno stambenog objekta za socijalno stanovanje.
Krediti se dodjeljuju uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto na godišnjem nivou, dok je period otplate 20 godina. Vrijednost projekta iznosi 20 miliona eura, od kojih 10 miliona obezbjeđuje Vlada niskokamatnim kreditom kod Banke za razvoj Savjeta Evrope, dok će 50 odsto obezbijediti komercijalne banke koje će učestvovati u Pprojektu.
U narednom periodu predviđeno je objavljivanje tri javna poziva: za investitore, i fizička i pravna lica – ponuđače stambenih objekata, komercijalne banke i građane.
Vaučeri se raspodjeljuju ciljnim grupama prema udjelima: 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto supružnicima kod kojih oba supružnika imaju do 35 godina i 30 odsto ostalim korisnicima.
Vlada je usvojila i Odluku o izradi lokalne studije lokacije (LSL) prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano kao “planski osnov za korišćenje potencijala, održivi razvoj, očuvanje, zaštitu i unapređivanje tog područja”.
“Cilj izrade LSL je stvaranje uslova za defisanje prostora i realizaciju projekta prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i Slano, radi bolje iskorištenosti vodnog potencijala, a kroz izradu relevantne studijske, analitičke i planske dokumentacije, kojom će se integralno sagledati i analizirati svi elementi namjene i organizacije korišćenja prostora. Studijom ćе sе utvrditi osnovе orgаnizаciје, korišćеnjа, urеđеnjа i zаštitе tog područja, obuhvаtајući i infrаstrukturnе sistеmе, kao i optimаlni uslovi i prаvilа zа izgrаdnju, korišćеnjе i održаvаnjе sistеmа”, kažu iz Vlade.
Usvojena je i informacija o polaznim osnovama za pregovore sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za Drugi projekat energetske efikasnosti u Crnoj Gori (MEEP 2).
Zaključivanje tog Ugovora, u iznosu od 6 miliona eura, predviđeno je Zakonom o budžetu za 2018. godinu.
Projekat Energetske efikasnosti u Crnoj Gori - MEEP 2 predstavlja nastavak saradnje između Svjetske banke i Crne Gore na polju unapređenja i poboljšanja energetske efikasnosti u javnim ustanovama. Projektom MEEP 2 planirano je da se kredit koristi za primjenu mjera energetske efikasnosti i poboljšanja uslova boravka u 18 zdravstvenih objekata. Do sada je u okviru MEEP 1 adaptirano 25 javnih objekata i to 16 zdravstvenih i 9 obrazovnih ukupne vrijednosti radova od 9,1 miliona eura.
Takođe, Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu ugovora o izvođenju radova na objektima iz klastera I, koji se realizuje u okviru druge faze "Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama" i prihvatila tekst ugovora. U prethodno sprovedenom tenderskom postupku za izvođača radova na objektima iz klastera I u koje spadaju Resursni centar „1. jun", Resursni centar za djecu i mlade i Gimnazija „Slobodan Škerović" u Podgorici, u kojima je planirana primjena mjera energetske efikasnosti u toku 2018. godine, kao najpovoljnija odabrana je ponuda JV Fidija.
Vrijednost planiranih radova iznosi 2.789.045,38 eura, sa rokom završetka od pet mjeseci.
Za v.d. generalnog direktora Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja imenovana je Radana Damjanović, diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije
Za v.d. generalnog direktora Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede imenovan je Momčilo Blagojević, magistar geologije za hidrogeologiju.
Izmjenom Zaključka Vlade od 12. aprila privremeno je ograničen izvoz iverja od lišćara iz tarifnog broja 4401 21 00, iverja od četinara iz tarifnog broja 4401 22 00, piljevine iz tarifnog broja 4401 40 10, drvnih otpadaka i ostataka i okoraka iz tarifnog broja 4401 40 90.
“Razlog proširenja opsega proizvoda na koje se ograničenje izvoza odnosi jeste nagli rast izvoza istih”, navodi se u odluci.
Husoviću oduzeli Partnerski savjet za regionalni razvoj
U Odluci o osnivanju Partnerskog savjeta za regionalni razvoj „Kabinet potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj” zamjenjuju se riječima „Ministarstvo ekonomije”. Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj je Rafet Husović.
Na osnovu Zakona o regionalnom razvoju, a radi praćenja i unaprjeđivanja regionalnog razvoja Crne Gore, Vlada je krajem 2011. osnovala Partnerski savjet za regionalni razvoj kao svoje savjetodavno tijelo. Članovi Partnerskog savjeta su predstavnici državne i lokalne samouprave, univerziteta, udruženja poslodavaca, nevladinih organizacija u oblasti zaštite životne sredine i organizacija koje obavljaju poslove kojima se podstiče regionalni razvoj.
Partnerski savjet prati stanje u oblasti regionalnog razvoja i daje preporuke za preduzimanje mjera za unaprjeđivanje regionalnog razvoja Crne Gore, daje mišljenje na nacrt Strategije regionalnog razvoja, daje preporuke za utvrđivanje prioriteta u realizaciji razvojnih projekata, sagledava efekte primjene politike regionalnog razvoja i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.
Bonus video:
