Da Amerikanci već četiri decenije štampaju dolare bez pokrića odavno nije tajna, ali je njujorška agencija Bloomberg početkom ove sedmice objavila podatke o 21.000 transakcija prikupljenih iz 29.346 stranica dokumenata i ostalih baza Federalnih rezervi SAD-a (FED) koje ukazuju da je FED u periodu od avgusta 2007. godine do aprila 2010. godine plasirao kroz najveće svjetske banke čak 1,2 biliona dolara.
Ovaj podatak najbolje govori o razmjerama zavisnosti najvećih svjetskih banaka od Federalnih rezervi SAD-a.
Najveći korisnik Fedovog novca bio je Morgan Stanley koji je dobio 107,3 milijarde dolara, zatim čuvena Citigroup sa 99,5 milijardi dolara i Bank of America sa 91,4 milijarde dolara.
Najveći korisnik Fedovog novca bio je Morgan Stanley koji je dobio 107,3 milijarde dolara, zatim čuvena Citigroup sa 99,5 milijardi dolara i Bank of America sa 91,4 milijarde dolara
Gotovo polovina od 30 najvećih korisnika Fedovih sredstava odnosila se na evropske kompanije. Britanska Royal Bank of Scotland povukla je 84,5 milijardi dolara, švajcarski UBS 77,2 milijarde dolara, a njemački Hypo Real Estate Holding 28,7 milijardi dolara.
Napor čelnika FED-a Bena Bernankea da spriječi ekonomiju od potopa u depresiju rezultirao je plasiranjem ogromnih količina američkog novca kojim su većinom kreditirane banke i druge kompanije.
Fedovi službenici su dvije godine naglašavali kako će otkrivanje identiteta korisnika tih plasmana i uslovi pod kojima su sredstva odobravana stigmatizovati banke, štetiti cijeni njihovih dionica ili dovesti do navale štediša na banke.
Nakon što je 2008. godine nastupila finansijska kriza i kolaps na američkom tržištu nekretnina to je prisililo ove kompanije na povlačenje 669 milijardi dolara
Grupa najvećih komercijalnih banaka prošle godine je tražila od američkog Vrhovnog suda da barem dio podataka o FED-ovom pozajmljivanju ostane tajan. U martu ove godine Vrhovni sud je odbio taj zahtjev nakon čega je Centralna banka pustila podatke u javnost. Bloomberg je zato u ponedjeljak objavio podatke o 21.000 transakcija.
Američki Citigroup i Bank of America suvereno su vladali finansijskim tržištima u 2006. kada su cijene nekretnina doživljavale svoje vrhunce. Upravo ove dvije finansijske institucije predvodile su 10 najvećih američkih banaka i brokerskih firmi u njihovoj najuspješnijoj godini sa ukupnim profitom od čak 104 milijarde dolara.
Nakon što je 2008. godine nastupila finansijska kriza i kolaps na američkom tržištu nekretnina to je prisililo ove kompanije na povlačenje 669 milijardi dolara, odnosno šest puta većeg iznosa u obliku kriznih zajmova FED-a
Predsjednik S&P podnio ostavku
Predsjednik agencije Standard & Poor's Deven Šarma dao je ostavku samo nekoliko sedmica nakon što je ta agencija snizila američki AAA kreditni rejting i izazvala turbulencije na globalnim tržištima.
Njega će krajem godine na glavnoj rukovodećoj poziciji zamijeniti Daglas Peterson, glavni operativac banke Citibank.
Američko ministarstvo pravosuđa trenutno vodi istragu o metodama koje agencija primjenjuje pri ocjenjivanju analiza vezanih za hipotekarne kredite.
Američki zvaničnici oštro su kritikovali Standard & Poor's nakon što je 5. avgusta spustio američki rejting s 'AAA' na 'AA+', optuživši agenciju da je napravila grešku u matematičkom računu od 2.000 milijardi dolara i da je upotrijebila pogrešnu osnovicu.
S&P's je, međutim, potvrdio svoje analize.
Američki penzioneri ruše cijene u narednih 20 godina?
Analitičari Federalnih rezervi SAD-a upozorili da bi sljedeće dvije decenije mogao izostati oporavak dionica u toj zemlji zbog odlaska tzv. “baby boomersa” u penziju tokom koje će rasprodavati akcije kupljene tokom radnog vijeka.
Iako je nemoguće predvidjeti ponašanje tržišta, analitičari komentarišu da odlazak “baby boomersa” u penziju predstavlja "vjetar u čelo" oporavku berze
Amerikanci rođeni nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1964. godine zaslužni su i za trostruki rast cijena akcija u odnosu na zarade u periodu između 1981. i 2000. godine.
Upravo u tom periodu ovaj dio populacije u SAD-u bio je na radnom vrhuncu i bili su vrlo aktivni na berzi.
Iako je nemoguće predvidjeti ponašanje tržišta, analitičari komentarišu da odlazak “baby boomersa” u penziju predstavlja "vjetar u čelo" oporavku berze.
Bonus video:
