Za 30 projekata u okviru Prvog poziva INTERREG IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, za period 2014-2020, biće opredijeljeno oko 30 miliona eura, od 93 miliona koliko iznosi ukupan budžet programa. To je saopšteno danas na svečanom ceremoniji na kojoj je obilježen početak ugovaranja projekata. Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su kazali da je podrška društvenom i ekonomskom razvoju kroz intervencije u oblasti poslovanja malih i srednjih preduzeća, održivog turizma i očuvanja prirodne i kulturne baštine, zaštite životne sredine i prevencije rizika cilj Programa, koji kofinansiraju Evropski fond za regionalni razvoj i Instrument pretpristupne podrške (IPA) Evropske unije (EU). Kako su dodali, cilj je i unapređenja mobilnosti i saobraćajne strukture. Generalna direktorica za evropske fondove u MEP, Ivana Glišević Đurović, kazala je da je uvjerena da će 30 projekata koji će biti podržani kroz Prvi poziv, vrijednosti 30,4 miliona eura, učiniti da se postignu konkretni i vidljivi rezultate u sve tri države, uspostave trajna i stabilna partnerstva i opravda povjerenje EU u trilateralni model saradnje između Crne Gore, Albanije i Italije. Ona je istakla da je Crna Gora, iako najmanja država učesnica, uspjela da odgovori na zahtjeve Italije i Albanije u smislu uspostavljanja pouzdanih i jakih partnerstava i prepoznavanju zajedničkih razvojnih prioriteta i potreba. Kako je dodala, crnogorski partneri čine skoro trećinu partnerske strukture odobrenih projekata, za čije će aktivnosti kroz Prvi poziv biti opredijeljeno oko 8,2 miliona eura. „Crnogorske organizacije i institucije su vodeći partneri u pet podržanih projekata, što je za nas veliki uspjeh i pokazatelj da smo spremniji da odgovorno i efikasno upravljamo sredstvima Unije“, rekla je Glišević Đurović. On je istakla neke od rezultata i poručila da će sprovođenjem projekata, između ostalog, biti poboljšane međujadranske saobraćajne usluge, kroz uspostavljanje novih vazdušnih veza između Podgorice, Barija, Brindizija i Tirane, kao i pomorskih veza između luka Taranto, Bar, Kotor i Drač. Prema riječima Glišević Đurović, radiće se na uspostavljanju regionalnog centra i usaglašavanju i integraciji nacionalnih planova za upravljanje rizicima u slučajevima poplava i klizišta. „Uspostaviće se i zajedničke laboratorije za razmjenu ideja i inovacija u oblasti poljoprivrede, koje će olakšati saradnju malih i srednjih preduzeća i naučne zajednice, i podržati razmjenu inovativnih načina poslovanja između Italije, Albanije i Crne Gore, dok će se čak 12 projekata baviti unapređenjem turističke ponude u programskom području“, navela je Glišević Đurović. Predstavnica Evropske komisije (EK), Simona Pohlova, podsjetila je na nedavno usvojen dokument Komisije kojim se snaži evropska perspektiva Zapadnog Balkana, ističući da program doprinosi ostvarenju ciljeva iz tog dokumenta i snaži perspektivu proširenja za Crnu Goru i Albaniju. „EK trenutno razmišlja o aktivnostima u budućnosti. Intenzivno diskutujemo o tome kako će evropska kohezijska politika izgledati nakon perioda 2020. Ovo je prilika da se kroz Program pokaže da se može doći do kvalitetnih rezultata.“, navela je Pohlova. Prema njenim riječima, od izuzetne je važnosti pokazati da Program nije samo način za trošenje sredstava EU, već da realizacija projekata može doprinijeti značajnim promjenama u ovom regionu. Ambasador Italije u Podgorici, Luka Zelioli, rekao je da program pokriva važne oblasti, ističući važnost održivog turizma i zaštite životne sredine, koje su važne kako za Italiju, tako i za Crnu Goru i Albaniju. Savjetnica ministra za Evropu i vanjske poslove Albanije Genola Velo, istakla je da će projekti u okviru Programa unaprijediti stratešku prekograničnu saradnju, donijeti opipljive rezultate za građane sve tri zemlje i omogućiti bolje, zdravije i konkurentnije društvo. Ona je ocijenila da je dodatna vrijednost Programa razmjena iskustava između korisnika projekata i dijeljenje evropskog načina razmišljanja između EU i zemalja koje nisu članice. Šef upravljačkog tijela Programa, Domeniko Laforđa, smatra da su održivost i saradnja od presudne važnosti za uspjeh i pozitivne ishode. On je podsjetio da EK trenutno izrađuje predloge za programski period 2021-2027. „Bićemo dio ovog procesa samo ako pokažemo da je naš program efikasan i efektivan i da predstavlja realnu i veću dodatnu vrijednost za sve teritorije koje u njemu učestvuju“, kazao je Laforđa.
Bonus video:
