Mesopromet dobio Halal sertifikat, robu će izvoziti i u Arapske emirate

Halal standard se odnosi na prehrambene proizvode i usluge koje ljudi islamske vjeroispovijesti smatraju jedino prihvatljivim za svakodnevnu upotrebu
355 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 03.08.2011. 09:27h

Bjelopoljska fabrika za preradu mesa i mesnih prerađevina Mesopromet je prvo crnogorsko preduzeće osposobljeno za proizvodnju u skladu sa Halal sertifikatom.

Halal standard se odnosi na prehrambene proizvode i usluge koje ljudi islamske vjeroispovijesti smatraju jedino prihvatljivim za svakodnevnu upotrebu.

Primjenjuje se prvenstveno u proizvodnji hrane, u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, ali i na sve vrste usluga i poslovanja poput finansijskih usluga, investicija, bankarstva ili osiguranja.

Tehnolog u Mesoprometu Milo Mujević, koji je bio i konsultant prilikom primjene Halal sertifikata, kazao je "Vijestima" da su spremni za proizvodnju kompletnog programa i da će ga domaćem i inostranom tržištu isporučivati u skladu sa interesovanjem.

Hrvatska je još prije nekoliko godina prepoznala mogućnost za zaradu i muslimanima ponudila tako da nekoliko hotela na atraktivnim hrvatskim ostrvima ima Halal sertifikat

On je rekao da su dobili potpun sertifikat koji im dozvoljava proizvodnju po Halal standardima viršli, salama od pilećeg, junećeg i ćurećeg mesa.

Rukovodilac Službe za kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore Aleksandar Marđonović je rekao "Vijestima" da je Mesopromet prvi i jedini proizvođač iz Crne Gore koji ima Halal sertifikat, izdat od Agencije za sertificiranje halal kvaliteta.

"Početkom juna izvršena je sertifikacija za proizvode od junećeg i ovčjeg mesa, svježeg mesa i konzerve. Na taj način zadovoljene su potrebe potrošača halal hrane, kojih prema nekim procjenama ima 1,5 milijardi i otvorene su mogućnosti plasmana na atraktivnim tržištima Bliskog istoka koja u prosjeku uvoze oko 70 odsto mesa i mesnih prerađevina iz cijelog svijeta", kazao je Marđonović.

Osim toga, kako je rekao, postoji interesovanje za uvođenje Halal standarda u hotelima, gdje bi se vršili sertifikacija restorana i kuhinje i rangiranje usluga smještaja.

"Šira primjena Halal standarda uslovljena je dodatnim ulaganjima potrebnim za prilagođavanje proizvodnje, obuku zaposlenih, konsultantske usluge i sertifikaciju, ali i još uvijek nedovoljnom potražnjom na domaćem tržištu", ocijenio je Marđonović.

Hotelijeri zainteresovani za halal ugostiteljstvo

Crnogorski hotelijeri su zainteresovani za halal ugostiteljstvo, pa ako se odluče da i njega uvrste u svoju ponudu, moraće da se odluče između A, B ili C kategorije.

Nadležne za izdavanje Halal sertifikata su islamske zajednice ili specijalizovane institucije (agencije) koje ovlasti Islamska zajednica, a u Crnoj Gori je to Agencija za certificiranje halal kvalitata Crna Gora

Hrvatska je još prije nekoliko godina prepoznala mogućnost za zaradu i muslimanima ponudila tako da nekoliko hotela na atraktivnim hrvatskim ostrvima ima Halal sertifikat.

Marđonović je rekao da iako halal proizvode koristi sve veći broj nemuslimana smatrajući ih zdravijim i sigurnijim za upotrebu, posebno kada su u pitanju ishrana, kozmetika, ambalaža, preparati i ljekovi, potrebno je raditi na razvijanju svijesti potrošača i otklanjanju predrasuda prema ovakvim proizvodima.

"To se odnosi čak i na razvijene zemljame EU gdje veliki supermarketi, iako opredijeljeni prodaji proizvoda za kojima postoji potražnja, i dalje odlažu šire uvođenje halal proizvoda", kazao je on.

Marđonović je objasnio da trenutno na svijetu postoje dva nacionalna Halal standarda i to Malezijski MS 1500:2004 i Bosanskohercegovački BAS 1049:2007, ali se radi na donošenju jedinstvenog svjetskog halal standarda za proizvode i halal standarda za akreditovanje i sertifikaciju.

Nadležne za izdavanje Halal sertifikata su islamske zajednice ili specijalizovane institucije (agencije) koje ovlasti Islamska zajednica, a u Crnoj Gori je to Agencija za certificiranje halal kvalitata Crna Gora.

Zabranjeni emulgatori

"Halal standard podrazumijeva da se u određenim proizvodima koji su predmet sertifikacije ne nalaze zabranjeni sastojci u bilo kojoj formi ili količini. Pojedini prehrambeni proizvodi, na primjer, mogu sadržati određene emulgatore ili aditive koji su sastavljeni od islamom zabranjenih sastojaka, zbog čega su za muslimane haram, odnosno zabranjeni", objasnio je Marđonović.

Poglavar Islamske zajednice u Crnoj Gori, reis Rifat Fejzić se u nedavnom intervjuu “Vijestima” požalio da halal hranu ne može naći u Crnoj Gori, pa ni u avionima Montenegro erlajnza

"Halal proizvodi i usluge su zdravi i ispravni za sve korisnike, a za potrošače islamske vjeroispovijesti jedini ispravni", rekao je Marđonović i dodao da je prema islamskim propisima zabranjeno korišćenje alkohola, krvi, zatim mesa uginulih životinja, svinjskog mesa i ptica grabljivica.

"Halal meso je meso od onih životinja koje su dozvoljene po islamskim propisima, uz uslov da su pravilno hranjene i da su zaklane na Šerijatom propisan način. Da bi proizvod od mesa bio halal, nije dovoljno samo da sadrži u sebi halal meso, već je obaveza da sve sirovine koje ulaze u njegov sastav, kao i postupci u procesu proizvodnje zadovoljavaju propise Šerijata jer se u prerađevinama može naći meso zabranjenih životinja, zabranjeni aditivi, svinjska crijeva, krv i drugo".

"Posebno treba upozoriti na upotrebu koncentrata i koštanog brašna za ishranu životinja, jer u sebi sadrže različite hormone, a ponekad i otpad pri klanju i meso uginulih životinja", rekao je Marđonović.

Poglavar Islamske zajednice u Crnoj Gori, reis Rifat Fejzić se u nedavnom intervjuu “Vijestima” požalio da halal hranu ne može naći u Crnoj Gori, pa ni u avionima Montenegro erlajnza.

Bonus video: