Pozitivna rješenja iz okruženja treba pratiti i ukoliko se pokažu kao efikasna, primijeniti ih u Crnoj Gori koliko je moguće, saopštili su iz Vlade komentarišući odluku nekih susjednih zemalja da uvedu zatvorsku kaznu za neisplaćivanje plata radnicima.
Politika Vlade je, kako su agenciji Mina-business kazali njeni predstavnici, da ne treba donositi zakone "na papiru" već one koji će biti primjenjivani u praksi, odnosno, rješenja koja će doprinijeti kvalitetnijem poslovanju i biznis ambijentu u državi.
"U našem zakonodavstvu postoji više zakona kojima se sprječavaju ovakve pojave - o radu, obligacionim odnosima, o stečaju, porezu na dodatu vrijednost (PDV) i ostali poreski", naveli su iz Vlade odgovarajući na pitanje da li razmišljaju da donesu zakon koji bi predviđao zatvorsku kaznu za neisplaćivanje plata, što su već uradili neke zemlje iz regiona.
Novim krivičnim zakonom Hrvatske predviđeno je da neisplaćivanje plata zbog neopravdanih razloga postaje krivično djelo za koje je predviđena kazna do tri godine zatvora. Planirana primjena novog krivičnog zakona je od 1. jula 2013. kada se očekuje i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.
Nedavno je i Socijalno-ekonomski savjet Srbije predložio se uvede krivična odgovornost za poslodavce koji duže od tri mjeseca ne isplaćuju radnicima zarade.
Predstavnici crnogorske Vlade su kazali da, što se tiče isplate zaostalih zarada, odnosno, neisplaćenih plata, novim Zakonu o stečaju koji je stupio na snagu 1. januara predviđena je mogućnost da radnici mogu da pokrenu postupak za naplatu potraživanja.
"Zakon predviđa i da se isplatni redovi razvrstavaju u tri isplatna reda gdje u prvi spadaju upravo neisplaćene bruto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih, u iznosu minimalnih zarada za posljednje dvije godine prije otvaranja stečajnog postupka, sa kamatom od dana dospijeća do otvaranja stečajnog postupka, kao i potraživanja radnika prije i poslije podnošenje predloga za pokretanje stečajnog postupka, na ime povreda na radu kod stečajnog dužnika", objasnili su iz Vlade.
U drugi isplatni red spadaju potraživanja po osnovu svih javnih prihoda, a u treći potraživanja ostalih stečajnih povjerilaca.
"Dakle isplata neisplaćenih zarada kao i potraživanja po osnovu javnih prihoda spadaju u prvi, odnosno drugi isplatni red", precizirali su iz Vlade.
Oni podsjećaju da je Zakon o stečaju i donešen sa ciljem unaprijeđenja kvaliteta stečajnog postupka i to prije svega kroz veći stepen namirenja povjerilaca, manje troškove stečajnog postupka i smanjenje dužine njegovog trajanja, kao i uvođenje dodatnih podsticaja za povjerioce, a naročito dužnike da blagovremeno pokrenu stečajni postupak kako bi pokušali da prevaziđu finansijske poteškoće i održe poslovanje.
"Jedan od razloga donošenja novog zakona, osim poboljšanja navedenih pokazatelja efikasnosti stečajnog postupka jeste namjera da se prevaziđe dosadašnje shvatanje stečaja kao neminovnog kraha poslovanja, kao i da se privrednici ohrabre da o stečaju razmišljaju kao o još jednoj mogućnosti za rješavanje finansijskih problema, kao i da o toj mogućnosti počnu da razmišljaju blagovremeno", rekli su iz Vlade.
Bonus video:
