Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke (SB), u ovoj godini ojačati 2,8 odsto, u odnosu na prošlogodišnjih 4,4 odsto, sa fokusom na dalje sprovođenje fiskalne konsolidacije, poboljšanu naplatu poreza i otvaranje novih radnih mjesta posredstvom privatnog sektora.
Viši ekonomista SB, Sanja Madžarević Šujster, je predstavljajući Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan, saopštila da se za čitavu regiju u ovoj godini predviđa oporavak rasta.
“U Crnoj Gori očekujemo smanjenje stope u odnosu na prošlu godinu, koja je bila godina kada je izdvojeno preko osam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na investicije u javnu infrastrukturu, što u ovoj godini, zbog tako visoke osnovice, neće imati isti efekat na stopu ekonomskog rasta”, kazala je Madžarević Šujster na konferenciji za novinare.
Ona je objasnila da će se taj efekat preliti na narednu godinu, kada dolazi do završetka dionice autoputa Bar-Boljare.
Madžarević Šujster je poručila da bi Crna Gora trebalo da nastavi da sprovodi fiskalnu konsolidaciju i poboljšanu naplatu poreza.
“Na strani jačanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta postoji prostor za povećanje produktivnosti privatnog sektora, koji bi trebalo da bude glavni generator otvaranja novih radnih mjesta”, dodala je Madžarević Šujster.
Ona je, komentarišući planove Vlade za izgradnju čitavog autoputa putem javno-privatnog partnerstva (JPP), kazala da je bilo za očekivati da se u nekom trenutku završi čitavi projekat, jer, kako je ocijenila, 40 kilometara autoputa nije završena investicija.
“Najava da se razmišlja o JPP je način na koji bi se mogla ostvariti dva cilja – završiti autopout u cjelosti i smanjiti fiskalni rizici. Važno je da se definiše i regulatorni okvir za JPP, kako bi se osigurali kompatibilnost sa evropskim standardima i sagledali svi fiskalni rizici za budžet”, poručila je Madžarević Šujster.
Prema njenim riječima, ohrabrujuća je najava da Vlada razmišlja o tome da se uskoro donese zakon o JPP.
“U Crnoj Gori je u prošloj godini došlo do većeg povlačenja sredstava za izgradnju autoputa, a time i zadržavanja javnog duga na prilično visokom nivou. I ove godine nas očekuje nastavak takvih trendova, što znači da se očekuje dodatno povećanje javnog duga”, ocijenila je Madžarević Šujster.
Izvještaj SB se odnosi na Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju.
Madžarević Šujster je rekla da je ta regija u prošloj godini nastavila da raste, iako usporeno.
“Prosječan rast za Zapadni Balkan se sa 3,1 odsto u 2016. godini, smanjio na 2,4 odsto u prošloj. Od zemalja u regiji najveće stope rasta zabilježili su Kosovo i Crna Gora, od po 4,4 odsto, većinom vođene velikim investicijama u javnu infrastrukturu”, kazala je Madžarević Šujster.
Srbija je, usljed negativnih šokova zbog vremenskih nepogoda, ostvarila nižu stopu rasta nego 2016. godine, a sektor poljoprivrede je značajno stradao.
“Druga zemlja koja je negativno iznenadila je Makedonija, koja zbog produžene političke krize prošle godine nije imala rast, odnosno taj rast je bio pozitivna nula”, navela je Madžarević Šujster.
Do rasta u regiji je, kako je objasnila, došlo većinom zbog oporavka potrošnje i povećanih investicija u javnu infrastrukturu.
U cijeloj regiji došlo je do povećanog stvaranja radnih mjesta, kao i stopa zaposlenosti i učešća radne snage na tržištu rada.
“U regiji je u prvih devet mjeseci prošle godine kreirano oko 190 hiljada radnih mjesta. Na tržištu rada je došlo do nekih strukturnih promjena među kojima je smanjene stope nezaposlenosti mladih, što je veoma značajno”, kazala je Madžarević Šujster.
Crna Gora je, prema njenim riječima, najveći dobitak imala od izvoza usluga, odnosno turizma.
Radna mjesta u regiji je uglavnom kreirao sektor usluga, odnosno trgovina, turizam i poljoprivreda, ali ne toliko sektor prerađivačke industrije.
“U regiji su tokom prošle godine povećani eksterni disbalansi, što znači da je došlo do povećanja deficita na tekućem računu, što je slučaj i u Crnoj Gori”, dodala je Madžarević Šujster.
Ona je saopštila i da je u cijeloj regiji došlo do relativno stabilnog udjela stranih direktnih investicija u BDP-u, a u Crnoj Gori i Srbiji čak i do njihovog povećanja.
“To znači da je bilo potrebno manje zaduživanje u inostranstvu i time stabilizacija spoljnjeg duga crnogorske ekonomije”, rekla je Madžarević Šujster.
Cijela regija je u prošloj godini zabilježila inflaciju od oko 2,3 odsto, u odnosu na 0,5 odsto u 2016.
“Iako je povećana inflacija povećane su i realne zarade u skoro svim zemljama Zapadnog Balkana. U Crnoj Gori nije bilo daljeg povećanja realnih zarada, uglavnom zbog odluke Vlade o smanjenju plata u javnom sektoru”, navela je Madžarević Šujster.
Prema njenim riječima, u regiji se u ovoj godini očekuje povećano kreditirane preduzeća, jer je većina banaka tokom prošle uspjela da smanji nekvalitetne kredite, čiji je prosjek za cijelu regiju ispod devet odsto.
Crna Gora bi, kako je navela, trebalo da revidira poreska izuzeća i racionalizuje i unaprijedi kvalitet javne potrošnje.
To se odnosi na optimizaciju zaposlenih u javnom sektoru, smanjenje opcija za prijevremeno penzionisanje, unaprijeđenje upravljanja javnim investicijama i implementaciju reforme nabavki.
“Trebalo bi i osnažiti nisku produktivnost kroz rješavanje zaduženosti korporativnog sektora, tržišne koncentracije i inkluzije mladih”, zaključila je Madžarević Šujster.
SB za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije od 2,5 odsto, što je najniže u regiji.
Bonus video:
