Iako je regionalni Vodovod, jedna od najvrednijih investicija u Crnoj Gori posljednjih decenija, zvanično pušten u rad prošle godine, neki gradovi još ne koriste blagodeti te mreže, pa i ovu godinu dočekuju sa zebnjom hoće li moći da obezbijede dovoljno vode.
Pored ovoga, postoji i problem što neka područja, kao što je Dobra Voda u barskoj opštini, nemaju izgrađenu vodovodnu mrežu, pa neće moći da dobiju ni kap vode iz cjevovoda.
Bar i Ulcinj bez priključka
Kako je za “Vijesti” rekao Zoran Bošnjak, direktor Javnog preduzeća “Regionalni vodovod”, opština Bar, iako su se uslovi da se priključi na regonalni vodovod stekli još u avgustu prošle godine, još gradi priključak od oko 550 metara, koji je potreban da bi ovaj poduhvat bio završen.
" Do 15. juna biće izvršen tehnički prijem odvojka do rezervoara Šušanj, nakon čega će biti stvoreni svi uslovi za korišćenje vode iz regionalnog vodovoda" kažu u JP Vodovod i kanalizacija Bar.
Na sastanku sa predsjednikom opštine Žarkom Pavićevićem, direktor Vodovoda Gojko Šušter kazao je da će ove količine vode omogućiti poboljšanje vodosnabdijevanja za potrošače iz prve visinske zone sa područja Topolice, Bjeliša i Ahmetovog brijega, te za potrošače iz Polja i Sutomora prema kojima će biti usmjerena voda sa lokalnih izvorišta.
"Vodosnabdijevanje na području Opštine na samom početku sezone je na zadovoljavajućem nivou i nema pritužbi građana na njegove eventualne poremećaje, sem kada dođe do kvara zbog dotrajalosti mreže" kazali su iz Vodovoda.
Prema istim navodima, svi raspoloživi kapaciteti izvorišta Velje oko i Orahovo polje još nijesu aktivirani, a njihovim stavljanjem u puni pogon vodosnabdijevanje Bara biće još pouzdanije. Trenutno u barski vodovodni sistem sa ovih izvorišta ulazi 80 od mogućih 195 sekundnih litara vode.
Što se radova na trasi Regionalnog vodovoda (RV) prema Ulcinju tiče, predsjednik UO JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Miodrag Pejović kazao je za ”Vijesti” da sve ide prema planu.
Mi već dvije godine insistiramo da se na primorju razvijaju mreže do korisnika, sramota je da dovedemo kvalitetnu vodu a da ona ne dođe do naselja
"Do 15. juna stići ćemo do Dobre Vode, što je oko 3,5 kilometra trase od Ćafe. Dio trase u trupu magistralnog puta Bar -Ulcinj je već završen i preko vikenda put će biti očišćen, a onda slijedi prekid radova tokom sezone.
Radiće se jedino na dijelu zemljišta ispod mostova gdje se neće ometati turizam. Stvorićemo uslove da se faktički već 15. juna pusti voda u ovom izgrađenom dijelu.
Mi već dvije godine insistiramo da se na primorju razvijaju mreže do korisnika, sramota je da dovedemo kvalitetnu vodu a da ona ne dođe do naselja. Poslije ljeta nastavljamo prema Ulcinju gdje stižemo u maju iduće godine" naveo je Pejović.
To je posao od dva-tri dana, ako dobijemo zahtjev u ponedjeljak do kraja sedmice biće puštena voda
Što se priključenja barske mreže na RV tiče, Pejović je kazao da će voda biti puštena odmah po dobijanju zahtjeva za priključenje. Cjevovod je već ispran od prljavštine, a nakon zahtjeva biće obavljena i njegova dezinfekcija,
" To je posao od dva-tri dana, ako dobijemo zahtjev u ponedjeljak do kraja sedmice biće puštena voda" dodao je on.
U ulcinjskom komunalnom preduzeću očekuju da će vodosnabdijevanje grada tokom sezone biti uredno i makar na nivou prošle godine kada su turisti bili zadovoljni. Ulcinj se snabdijeva vodom sa 18 pumpi na izvorištima Lisna Bori, Gač, Klezna, kao i sa gradske pumpe. “Vijesti” u komunalnom preduzeću saznaju da se grad trenutno snabdijeva sa oko 170 litara vode u sekundi.
" U špicu sezone pumpe će biti u maksimalnom pogonu. Očekujemo da će grad sa okolinom tada dobijati više od 250 sekudnih litara kvalitetne vode" rečeno je Vijestima u komunalnom. Ulcinj je prošle sedmice nekoliko dana imao neredovno snabdijevanje vodom a u komunalnom to objašnjavaju kvarom, odnosno remontom dalekovoda u Vladimiru i Baru.
" Sve naše pumpe strujom se napajaju sa tog dalekovoda. Ako ove sezone ne bude problema sa strujom biće vode za sve" kažu u komunalnom.
Bošnjak kaže da se priključenje Ulcinja na regionalni vodovod očekuje u maju sljedeće godine.
Budva i Tivat uglavnom imaju vode
Zahvaljujući obnovljenoj vodovodnoj mreži u gradskom jezgru tivatska opština je maksimalno smanjila gubitke, više od godinu dana vodovodni sistem je prikopčan na regionalni vodovod odakle voda stiže do potrošača u gradu i kad zatreba do Krtola.
" U planu je postavljanje regulatora pritiska na području Solila kako bi iz regionalnog vodovoda uzimali veće količine vode. Ti radovi će biti završeni krajem mjeseca. Najveći problem vodosnabdijevanja u Tivtu je što nam ljeti voda zaslani zbog zaslanjenja izvorišta Plavda i Topliš.
Pokušavamo zato da napravimo neke zahvate kako bismo omogućili uzimanje većih količina vode iz regionalnog vodovoda, da ne bi ljeti distruburili slanu vodu" kaže direktor JP „Vodovod i kanalizacija” Čedo Lukić.
Tokom zimskih mjeseci, Tivat je od regionalnog vodovoda preuzimao 10 sekundnih litara, a sada preuzima 15 do 20 litara vode po sekundi za područje Krtola.
Na tender za pretkvalifikacione radove izgradnje glavnog kanalizacionog kolektora od Krašića do Solila u dužini 8 kilometara, distributivnog cjevovoda Krašići-Rogač-Obala Đuraševića-Solila prijavilo se pet firmi.
Otvaranje ponuda obaviće se 17. juna ističu u tivatskom JP Vodovod i kanalizacija dodajući da je u planu izgradnja 12 pumpnih stanica, 6 na glavnom vodu, a 6 koje će podizati otpadne vode iz nižih zona.
"U sklopu radova koji će početi na jesen radiće se tranzitni cjevovod promjera 450 milimetara do budućeg rezervoara Rogač. U sklopu izgradnje novog lokalnog puta od Solila do gornjih Đuraševića radiće se novi cjevovod promjera 450 kako bi se poboljšalo vodosnabdijevanje Radovića i budućih turističkih sadržaja Luštica Divilpoment i Katari diar" ističe Lukić, dodajući da je uslov za povezivanje na regionalni vodovod postojanje rezervoara.
Najveći problem u vodosnabdijevanju Krtola i južnih djelova opštine je dotrajala vodovodna mreža
Nakon završetka tih radova i izgradnje rezervoara neće biti prepreka za priključenje na regionalni vodovod južnih djelova opštine koje je snabdijevao vodom do pretrpošle godine budvanski „Merkur“.
Najveći problem u vodosnabdijevanju Krtola i južnih djelova opštine je dotrajala vodovodna mreža. Na glavnom cjevovodu 250 preko obale Đuraševića i 225 u Krašićima tivatski Vodovod je imao preko 160 pucanja glavne mreže, ističu u ovom tivatskom javnom preduzeću.
Prema riječima Lukića, pred prošlo ljeto je izgrađeno kilometar i po cjevovda od rezervoara Tivat do Marića i marina Porto Montenegro povezana na rekonstruisani rezeorvar Podkuk kapaciteta 560 kubika.
Budvani već par godina nemaju problema sa vodom, osim povremeno u pojedinim seoskim područjima, na višim kotama. Budva je, naime, još prošle godine priključena na Regionalni vodovod, i to sa tri priključka, čime je uglavnom riješila decenijske probleme koje je imala u pokušaju da u špicu sezone obezbijedi redovno snabdijevanje vodom.
Kako su najavili iz budvanskog JP Vodovod i kanalizacija, ove godine će biti vode za sve. Uređaj za desalinizaciju koji je nedavno izgrađen kako bi se dobilo više vode u mreži, ove sezone se vjerovatno neće koristiti.
Novljani ne znaju gdje da se priključe
Hercegnovska opština se skoro pola vijeka suočava sa povremenom nestašicom vode. Lokalna izvorišta su nedovoljna da podmire potrebe grada od oko 40 hiljada stanovnika.
Kada je prije nešto više od tri decenije, samodoprinosom građana, izgrađen vodovod Plat - Debeli brijeg najveći bokeljski grad neko vrijeme nije imao takvih problema.
Restrikcije su uvođene jednom godišnje kada je čišćen hidrotunel kojim je voda iz Trebišnjice, odnosno Bilećkog jezera dolazila do hidroelektrane na Platu, a potom cjevovodom dugim 22 kilometra kroz Konavle u susjednoj Hrvatskoj, stizala do potrošača u Herceg Novom.
Nakon ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije Konavljeni su počeli da naplaćuju transport vode preko njihove teritorije. Voda je tada postala izvor sporenja, ucjena i osporavanja.
Nakon ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije Konavljeni su počeli da naplaćuju transport vode preko njihove teritorije.
Susjedi su jedno vrijeme izbjegavali da potpišu novi ugovor o transportu vode, a Novljani da plaćaju transport čija je cijena u pojedinim periodima bila jednaka cijeni transporta nafte. Konavljani su tada pribjegavali isključenjima vode. Sporovi su završavani na sudu.
Prema posljednjoj presudi Privrednog suda iz Podgorice, hercegnovski Vodovod je hrvatskoj strani počeo da plaća milionsku dug. U istom sudu je i tužba Novljana prema Konavlima..
Novljani iz sistema Trebišnjica Plat dobijaju između 350 i 400 litara vode u sekundi. Iz lokalnih izvorišta Opačica u Zelenici, Crnica na Podima i Potkop u Mojdežu obezbjeđuje se oko 200 litara vode.
Rješenje problema je u priključenju Herceg Novog na regionalni vodovod, koji je već doveden do Preklopne komore iznad benzinske stanice u Tivtu.
Postoje dva rješenja o načinu priključka na regionalni vodovod, ali se Novljani zvanično ne izjašnjavaju i skoro godinu i po nemaju kontakata sa preduzećem Regionalni vodovod niti se intetresuju za urbanističko tehničke uslove priključenja.
Prvo rješenje je odavno poznato. Do Lepetana u tivatskoj opštini, trebalo bi izgraditi četiri kilometra cjevovoda, a odatle postoji podmorski cjevovod do Svete neđelje koji povezuje dvije strane bokoktorske obale.
U lokalnoj upravi su, ipak, bliži drugom rješenju. Prema toj varijanti, cjevovod bi bio izgrađen na Luštici do Pristana, a odatle bi voda već postojećim cjevovodom koji je koristila Vojska JNA stigla u Kumbor i dalje bila distribuirana.
Predsjednik opštine Dejan Mandić kaže da su u pregovorima sa kompanijom Nord Star koja je na Luštici zakupila zemlju, da umjesto naknade od 10 miliona eura za građevinsku dozvolu i druge komunalije, na Luštici izgradi dio putne, elektro i vodovodne infrastrukture. U sklopu tog projekta bio bi riješen i dio cjevovoda do Pristana. Taj posao bi mogao biti završen za dvije godine, nada se prvi čovjek grada.
Iz regionalnog vodovoda hercegnovska opština bi mogla da dobije oko 200 litara vode u sekundi, od toga bi 70 litara bilo opredijeljeno za Lušticu gdje sada ne postoji gradski vodovod. Nikada jasno definisana, još uvijek je u pojedinim krugovima aktuelna inicijativa da se uporedo sa trasom puta Herceg Novi Trebinje izgradi cjevovod kojim bi voda iz Bilećkog jezera čiji dio teritorijalno pripada i Crnoj Gori, stizala do Herceg Novog.
Zoran Šabanović, direktor JP Vodovod smatra da bi lokalna izvorišta trebalo više koristiti i uključiti u gradski vodovodni sistem.
Po svemu sudeći hercegnovska opština bi mogla da ima dovoljno vode za piće, čak i višak, ali je problem kako sve racionalno i na najbolji način uskladiti i koristiti.
Kotor i dalje u problemima
Direktor kotorskog Vodovoda Vasilije Sevaljević kazao je da očekuje da će vodosnabdijevanje ove sezone biti bolje, te da su u pripremi za turističku sezonu obavili određeni niz aktivnosti.
Urađeno je privremeno rješenje distribucije vode iz Regionalnog vodovoda u rezervoar Mecerov brijeg. Međutim, to je rješenje koje neće zadovoljiti potrebe stanovništva na potezu Dobrota, Ljuta, Orahovac do Risna.
" Potrebe na tom potezu su nekih 150 sekundnih litara, a mi ćemo sa ovim rješenjem dobiti oko 50 do 60 sekundnih litara u rezervoar Mecerov brijeg, s tim što bi Stari grad snabdijevali drugom linijom. S obzirom na to da je prošle godine početkom avgusta kotorski vodovod priključen na Regionalni vodovod, pokrili smo područja Škaljara, gornjih Škaljara, Kavca, Pržica, Industrijske zone, područja koja su svih proteklih godina bila najugroženija i koja su imala povremeno slanu vodu.
Pored ovih naselja koja se pokrivaju vodom iz Regionalnog vodovoda, u škripcu kada imamo problem sa našim izvorištima pokrivena su naselja Rakite, Novo naselje, naselje Kongo, bolnica Prčanj, Stoliv, Muo, podmorskim cjevovodom Kostanjica - Strp do Risna. Risan se snabdijeva sa izvorišta u Orahvcu.
Zbog nemogućnosti distribucije dovoljnih količina prema Dobroti, vjetrovatno će to područje biti problematično sa aspekta kvalitetnog vodosnabdijevanja dok se ne uradi konačno rješenje povezivanja Regionalnog vodovoda sa rezervoarom Mecerov brijeg kroz kontakt zonu što opet sve zavisi od materijalnih mogućnost" kazao je Ševaljević.
On objašnjava da je Regionalni vodovod priključen na jednu tačku lokalnog vodovoda, te da kotorski vodovod nema tehničke mogućnosti da vodu iz Regionalnog vodovoda može distribuirati sem na pomenutim relacijama.
" Kada je rađena kontakt zona postavljen je cjevovod presjeka 400 milimetara, koji bi trebalo nastaviti od Gurdića do tunela Vrmac i od raskrsnice kod Kamelije do rezervoara Mecerov brijeg i to bi bilo konačno rješenje" kazao je Ševaljević.
Kotorski vodovod iz Regionalnog vodovoda preuzima u zimskom periodu 50 sekundnih litara, a ljeti 100 sekundnih litara.
Cijene visoke ako se mnogo troši
Kako pojedini korisnici smatraju da su cijene po kojima Regionalni vodovod naplaćuje vodu previsoke, Bošnjak je objasnio da RV naplaćuje jednu cijenu za količine vode koje su sa opštinama dogovorene, dok se “dodatna” potrošnja naplaćuje po drugim, drastično višim cijenama.
" Svakog mjeseca se komisjiski, na mjestu priključenja, mjere količine vode koje je neka opština dobila od Regionalnog vodovoda. Cijena za propisane količine vode je 0,25 eura, a ako se ova količina pređe, onda se kubik naplaćuje po 0,8 eura.
Ipak, sa Budvom imamo poseban aranžman, zbog većih količina koje ova opština troši. Za Budvane je svaki metar kubni vode po 0,45 eura" ističe Bošnjak
On je dodao da je, po snadardima Evropske unije, prosječna potrošnja oko 200 l po glavi na dan, odnosno 6 kubika mjesečno.
Cetinje i dalje žedno
Posebna je priča, kad je voda u pitanju, Cetinje. Turisti koji ovog ljeta posjete prijestonicu moći će, zajedno sa mještanima, samo da sanjaju vodu. Kao i Čak Noris, iz vica koji ovih dana kruži, po kome poznati akcioni junak na Cetinju sanja tuširanje.
Decenijski problem Cetinja, navodno je počeo da se sanira od ove godine, ali građani i dalje nijesu zadovoljni. Već nekoliko mjeseci, grad se "planski isključuje sa vodvodne mreže, u cilju realizacije programa "Dovođenje sistema u mjerno stanje”, odnosno radova na realizaciji projekta nabavke i ugradnje mjerača protoka u vodovodnom sistemu“.
Pritisak koji dobijemo, nije dovoljan ni da se istuširmao, a da ne pričamo o tome da uključim mašinu
Posljednji plan koji se sprovodi već skoro sedmicu, je isključenje vode u periodu od 13 do 16 časova. Ipak, građani se žale na način "na koji vodovod mjeri vrijeme". Ima i onih koji i nakon "zvaničnog otvaranja česmi" i dalje nemaju vode.
" Pritisak koji dobijemo, nije dovoljan ni da se istuširmao, a da ne pričamo o tome da uključim mašinu" jada se domaćica, kojoj se gomila sve više veša za pranje.
"Vlada je krajem prošle godine formirala koordinaciono tijelo, čiji je zadatak sanacija stanja vodovodne mreže na Cetinju, i Regionalni vodovod ima predstavnika na čelu tog tijela. Mi se trudimo da pomognemo rukovodstvu Cetinja da se izađe iz ove situacije.
Trenutno se sprovode određene mjere, poput ugradnje vodomjera, da bi se vidjelo gdje su gubici na mreži. Cetinje ima dovoljno vode, ali veliki dio te vode gubi na putu do potrošača" objašnjava Zoran Bošnjak, i dodaje da bi restrikcije trebalo da prestanu u narednih 6 ili 7 dana.
Voda za Cetinje je trebalo da stigne i sa Regionalnog vodovoda, po prvobitnom planu, po kome je ta voda trebalo da se dobije sa izvora na Karuču.
Međutim, kada je pobijedila opcija izvora Boljesestre, procijenjeno je da nije racionalno uključiti Cetinje u taj projekat, te da će se problem vode u prijestonici riješiti smanjenjem gubitaka i sanacijom mreže.
Bonus video:
