Svjetska privreda ove godine je ušla u postkrizni period umjerenog rasta, većinom zahvaljujući još dinamičnom privrednom rastu u zemljama u razvoju, posebno Kini, ali nakon cikličnog oporavka tokom prošle godine, sada tempo rasta svjetske privredne aktivnosti donekle usporava zbog više faktora, ocijenio je u razgovoru za “Vijesti” dr Željko Bogetić, vodeći crnogorski ekonomski stručnjak u međunarodnim relacijama, koji je sada na dužnosti glavnog ekonomiste i koordinatora za ekonomsku politiku Svjetske banke za Rusiju.
" Tempo rasta je usporen zbog faktora kao što su završetak ciklusa obnove zaliha dobara, napora razvijenih zemalja ka smanjenju budžetskih deficita i unutrašnjih i spoljnjih dugova, i početka zatezanja monetarne politike radi borbe protiv inflacije.
Posebno je rizik inflacije izražen u zemljama u razvoju u kojima je uticaj rasta cijena hrane i energije naglašen i od kojih su mnoge već dostigle predkrizni nivo privredne aktivnosti" dodao je Bogetić.
U razvijenim zemljama, kako je naveo, dobra vijest je što najveća svjetska privreda Sjedinjenih Američkih Država sada raste relativno dobrim tempom, ali je privredna aktivnost u Evropi i, posebno, u Japanu, nakon nedavne nuklearne katastrofe, slaba.
" U cjelini, razvijene zemlje ove godine rastu po stopi od nešto preko 2 odsto, zbog i dalje slabog rasta domaće traznje, koja je ograničena visokom nezaposlenošću, visokim nivoom dugovanja kao i dalje vrlo postepenim oporavkom kreditne aktivnosti.
Znači, i pored relativno dobrog oporavka, svjetska privreda se sada razvija neravnomjernim tempom, odražavajući i dalje postojeće rizike"- ocijenio je Bogetić.
On je rekao da postoje rizici koji mogu ugroziti dalji rast svjetske privrede.
" Mislim da su glavni rizici u ovom momentu u razvijenim zemljama skopčani sa visokim dugom u nekim zemljama na geografskoj periferiji Evropske unije, visokom nezaposlenošću, preostalim problemima bankarskog sistema, kao i potrebom ozbiljnog fiskalnog prilagođavanja u razvijenim zemljama, posebno u Evropi.
Mislim da ovi faktori objektivno ograničavaju tempo oporavka u ovim zemljama i da bi se pogoršanje u bilo kojem od njih na nekoj od većih privreda moglo odraziti na širi region. U tom smislu je opšte privredno okruženje u Evropi, pa i za našu zemlju, i dalje složeno i neizvjesno.
Pored toga, postoje rizici za uvoznike nafte koji su vezani za moguću eskalaciju cijene tog energenta i naftnih proizvoda u slučaju novih zastoja u proizvodnji i izvozu u nekim od značajnijih zemalja proizvođača nafte. Ali u ovom trenutku, mislim da ti rizici mogu uticati na još sporiji tempo rasta ovih zemalja u cjelini, ali ne i izazvati novu opštu recesiju" kazao je Bogetić.
U zemljama u razvoju, prema njegovim riječima, rizici inflacije i, potencijalno, novog “pregrijavanja” (prebrzog rasta zasnovanog na neodrživom rastu tražnje) pojedinih privreda su realni.
"Zbog toga, akcenat makroekonomske politike u ovim zemljama se pomjera ka naporima za hlađenje privredne aktivnosti i smanjenja rizika veće inflacije i novih cjenovnih bumova na tržištu nekretnina" rekao je Bogetić.
Rusija 10. najveća privreda svijeta
Govoreći o perspektivi Rusije, za koju je zadužen, i kako se to odražava na druge zemlje, uključujući i Crnu Goru, Bogetić je kazao da je ruska privreda danas deseta najveća privreda u svijetu i svojom veličinom ima uticaj, preko tokova spoljnje trgovine, kapitala, doznaka i, posebno, energetskih izvoznih proizvoda, na zemlje u okruženju.
" Ona predstavlja skoro tri četvrtine ukupnog društvenog proizvoda zemalja Komonvelta nezavisnih država koji je nastao nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza. Nakon rasta od 4 odsto prošle godine, ruska privreda ove godine raste po stopi od oko 4,4 odsto, što je, mislim, dobar tempo s obzirom na dubinu krize tokom 2009. godine i postojeće ekonomske rizike.
Za neke zemlje kao što su Moldavija i centralno-azijske zemlje, na primjer, Rusija je značajan izvor dohotka od doznaka građana ovih zemalja koji borave na radu u Rusiji. Zbog toga, ovaj rast ruske privrede je pozitivan faktor za manje zemlje u njenom ekonomskom okruženju" rekao je Bogetić.
Za Crnu Goru, kako je dodao, nije zanemarljiv potencijalni priliv od turističkih prihoda i kapitala iz Rusije, čija srednja klasa će se razvijati narednih godina u skladu sa razvojem privrede i, po svemu sudeći, bržim tempom od onoga u razvijenom dijelu Evrope.
" U tom smislu, od značaja je i to što je nezaposlenost u Rusiji značajno opala, što će se blagotvorno odraziti na rast domaće potrošnje u ovoj zemlji koja sve više postaje mašina privrednog rasta.
U tom smislu, ruski potrošač može doprinijeti rastu i ruske privrede i manjih privreda u okolini, uključujući i turističke destinacije kao što je naša zemlja" ocijenio je Bogetić.
Bonus video:
