Poremećaji na svjetskim tržištima nafte uzrokovali su nove maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori, pa će se u narednih 14 dana bezolovni benzin od 95 oktana točiti za cent više po litru, odnosno za 1,37 eura, dok će ekodizel pojeftiniti za tri centa na 1,27 eura.
Za tri centa je niža i cijena eurodizela za industrijske i komercijalne svrhe, i iznosi 1, 04 eura, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva ekonomije. Cijena eurosupera BMB od 98 ostaće nepromijenjena, pa će litar tog goriva i dalje koštati 1,40 eura. Ostala je nepromijenjena i cijena lož-ulja, koje košta 97 centi.
Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori formiraju se svakog drugog ponedjeljka, u zavisnosti od trendova na međunarodnim tržištima nafte, kao i promjena u valutnom odnosu američkog dolara i eura.
Cijene nafte na međunarodnim tržištima u protekle dvije sedmice pale su za više od 12 odsto, a blago je oslabio i kurs dolara u odnosu na euro, pa se očekivalo da će se i maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori spustiti sa rekordnih nivoa.
Rekordno visoke cijene goriva zabilježene su krajem maja i juna 2008. godine, u doba najveće privredne i kreditne ekspanzije u Crnoj Gori, ali i globalno, kao i enormnih nivoa cijena barela sirove nafte na svjetskim tržištima (preko 140 američkih dolara). Tada je litar supera koštao 1,29 eura, bezolovnog 1,31 euro. Dizel je koštao 1,26, a eko-dizel 1,28 eura za litar.
Te cijene su pale ekspanzijom globalne finansijske i ekonomske krize, kao i naglim padom cijena nafte na globalnim tržištima (zbog pada potrošnje), ali su su se ubrzo oporavile, prateći oporavak svjetskih ekonomija.
Veće cijene stvaraju veće benefite za državnu kasu
Maloprodajne cijene goriva u Cmoj Gori su, pored eksternih faktora, pod pritiskom i akciza. U državni budžet se od svakog litra bezolovnog benzina od 95 oktana “slije” čak 51 odsto cijene. Vozači koji sipaju eurodizel, državi dotiraju 47 odsto ukupne cijene.
Procjene su da će na osnovu akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) od goriva građani do kraja godine dotirati državnu kasu sa više od 10 miliona eura, u zavisnosti od daljih trendova cijena na domaćem i stranom tržištu.
Veće cijene goriva stvaraju veće benefite za državnu kasu, ali, s druge strane, predstavljaju pritisak na ekonomiju, što može, ali i ne mora, da se odrazi na rast maloprodajnih cijena niza drugih proizvoda i usluga, počev od prevoza, prehrambenih proizvoda i slično.
Vlada je sredinom aprila odlučila da smanji akcize na eurodizel, pa je ta vrsta goriva za pekarsku i prerađivačku industriju, autoprevoznike i građevinarstvo niža 20 centi. Oni očekuju da će ta odluka uveliko doprinijeti da se smanji rast inflacije i zadrže postojeće cijene proizvoda i usluga preduzeća na kojih se ona i odnosi.
Jugopetrol diktira cijene
Iako je formalno tržište nafte i naftnih derivata u Crnoj Gori liberalizovano, dominantan uticaj na uvoz i formiranje maloprodajnih cijena ima kotorski Jugopetrol, u većinskom vlasništvu grčkog Helenik petroleuma.
Jugopetrol, osim dominantnog igrača na tržištu, ima i monopol na uvoz goriva jeftinijim, morskim putem, pa su manji trgovci i pumpe praktično primorani da od njih nabavljaju te energente.
Oni su se zbog toga više puta žalili, ali državni organi nijesu uradili ništa kako bi se na tržištu stvorila koliko-toliko ravnopravna pravila igre za sve.
Direktor Udruženja privatnih trgovaca naftnim derivatima Prajv petrol Ratko Kolinović kazao je nedavno"Vijestima" da sve što se dešava na našem tržištu "nema veze sa zbivanjima u Libiji, niti sa bilo čim drugim, već je u prvom redu problem monopol kotorskog Jugopetrola na domaćem tržištu".
Monopolske pozicije imaju i neke kompanije u zemljama u okruženju, gdje je juče, kao i u Crnoj Gori, došlo do preispitivanja maloprodajnih cijena. U Srbiji su cijene na pumpama ostale iste, dok je u Hrvatskoj, kao i u Crnoj Gori, poskupio bezolovni benzin od 95 oktana, dok je ekodizel pojeftinio.
Bonus video:
