Nedavno na zahtjev radnika uvedeni stečaj u Željezari otvorio je pitanje ne samo sudbine preko 1.000 zaposlenih u toj nikšićkoj fabrici, nekadašnjem privrednom gigantu, već i obaveze koje je napravio neodgovorni vlasnik, uz podršku, mnogi bi rekli, još neodgovornije Vlade. Takođe je ostalo nejasno ko stoji iza misteriozne kompanije MNSS, koji je četvrti neuspješni Vladin partner u toj kompaniji.
Osim garancije za kredit od 26,3 miliona, koji je MNSS uzeo od švajcarske Credit Suisse (CS) banke, a što će, sasvim je izvjesno, biti aktivirano i preći u državnu obavezu, država je vlasniku Željezare žirirala i za kreditu vrijednosti od 1 miliona eura, za njen aranžman sa Hipotekarnom bankom.
Iz Ministarstva finansija, „Vijestima“ je saopšteno da je garancija za kredit kod Hipotekarne banke sigurna, s obzirom na to da je Željezara prema njoj izmirila obaveze. Za razliku od mnogo većeg kredita kod Švajcaraca, sa kojima je Vlada u pregovorima, kako bi se našlo rješenje za izmirenje tog duga.
"U pogledu daljeg odnosa između Željezare Nikšić i Credit Suissea, pokrenuti su razgovori sa navedenom finansijskom insititucijom, u cilju definisanja postojećih obaveza po ovom kreditnom aranžmanu.
Kreditna sredstva koja je dobila Željezara korišćena su za sljedeće potrebe: isplata zarada radnicima, otpremnine, isplata dobavljača, električna energija, nabavka obrtnih sredstava
Imajući u vidu da je jedan od uslova kršenja ugovora i stečaj preduzeća, pretpostavka je da će doći do aktiviranja garancije, odnosno preuzimanja obaveza od strane države. Shodno tome, uskoro će sa predstavnicima CS-a biti definisani svi uslovi pod kojim će se dalje regulisati ovo pitanje", saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Nezakoniti postupci Vlade
Na pitanje za šta su korišćeni krediti za koje je država dala garancije, iz Ministartva je stigao sljedeći odgovor:
"Aranžman između Hipotekarne banke i Željezare predstavljao je kratkoročni kreditni ugovor, zaključen u cilju finansiranja obrtnih sredstva, odnosno obezbjeđenja sredstava neophodnih za proizvodnju, do zaključenja ugovora između Željezare i CS-a.
Kreditna sredstva koja je dobila Željezara korišćena su za sljedeće potrebe: isplata zarada radnicima, otpremnine, isplata dobavljača, električna energija, nabavka obrtnih sredstava, odnosno, sirovina za proizvodnju; investicije u novu opremu; izvođački/građevinski radovi i ugradnja nove opreme i slično."
U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatraju da su potpuno pogrešni i nezakoniti postupci Vlade prema MNSS-u, jer je država, zbog neispunjavanja obaveza investitora, trebalo da raskine ugovor, a ne da im pruža ustupke koji su uticali da na kraju fabrika ode u stečaj.
"Umjesto da Vlada sa MNSS-om raskine kupoprodajni ugovor, na šta je imala puno pravo jer ta kompanija nije ispoštovala obaveze koje je preuzela tim ugovorom, ona je, konkretnije tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović, potpisala niz drugih sporazuma kojima je abolirala većinskog vlasnika za mnoga nečinjenja", kazala je Ćalović u razgovoru za Vijesti.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
