Strategijom upravljanja duga za period od ove do 2013. godine, koji je Vlada usvojila, planirano je da se do kraja godine javni dug poveća sa trenutnih 40,4 odsto društvenog bruto proizvoda (DBP), na 45 odsto.
Ministar finansija Milorad Katnić kazao je nakon sjednice Vlade da Startegija utvrdila da je rastao javni dug prethodne dvije godine, koje su bile krizne, i da će dostići 45 odsto DBP na kraju 2011. godine, i prepoznata je potreba za njegovo smanjenje.
"Predviđeno je da do 2012. godine dug bude 43 odsto DBP, a da na kraju 2015. godine bude 35 odsto. Osnovni rizik su izdate garancije koje su na nivou od oko 12 odsto DBP", rekao je Katnić.
"Predviđeno je da do 2012. godine dug bude 43 odsto DBP, a da na kraju 2015. godine bude 35 odsto. Osnovni rizik su izdate garancije koje su na nivou od oko 12 odsto DBP", rekao je Katnić.
On je objasnio da je usvojena Strategija, koja je upućena Skupštini, dokumet koji je ministarstvo finansija pripremilo u saradnji sa Centralnom bankom i razmjenjeni su utisci sa relevantnim međunarodnim institucijama prije svega sa MMF-om.
"Strategija daje odgovore na pitanja rizičnosti visine javnog duga i garancija koje je država izdala i upravljanje javnim dugom. Pitanje javnog duga je aktuelno naročito nakon kreditnog zaduženja koje je bilo predviđeno Zakonom o budžetu i uspješne emisije euro obveznica", kazao je on.
Katnić je rekao i da je tretiran i stresni scenario u dijelu rizičnosti garancije i ostvarenja nižih stopa ekonomskog rasta što bi uticalo na povećanje javnog duga.
"U najpesimističnijem scenariju javni dug bi potencijalno mogao da dostigne oko 52 odsto DBP. Cijenimo da je optimistični scenario onaj koji treba da se ostvari. Vjerujemo da će se dug smanjivati i da je 35 odsto duga potreban nivo koji omogućava održivost u srednjem i dugom roku i poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore", rekao je on.
Ostale ključne smjernice Strategije su, kako je rekao, da Vladine rezerve u obliku gotovine i drugih likvidnih sredstava ne treba da padaju ispod 60 miliona eura.
"Naša obaveza je da obezbjedimo ne samo likvidnost nego i stabilnost i sigurnost javnih finasija. Svako novo zaduživanje treba da bude u eurima. Profil duga je za sada pozitivan odnosno manje je rizičan, jer je većina duga u eurima i vezana je za fiksnu kamatnu stopu rekao je", kazao je Katnić.
Vlada je usvojila i najavljeni paket mjera pomoći za korisnike materijalnog obezbijeđenja porodica i za najugroženije penzionere u iznosu do dva miliona eura. Katnić je potvrdio da su mjere usvojene u skladu sa ranije obrazloženim planom što znači da će za 13,7 hiljada porodica biti uplaćena jednokratna novčana pomoć u dva navrata, u aprilu i septembru, ukupne vrijednosti oko 80 eura.
"Ministarstva ekonomije i finansija cijene da mjere koje Vlada već realizuje treba učiniti održivijim, kao i naš ekonomski sistem i na taj način pomoći najugroženijim građanima, sa čim se bavi i Odluka koja je danas usvojene", kazao je Katnić.
Katnić je kazao da je Vlada razmatrala i predlog Rezolucije o hitnim mjerama za ublažavanje posljedica ekonomske krize na standard stanovništva koju je podnio Pokret za promjene ali da je ocjenjeno da “predložene mjere nijesu adekvatne”.
"Ministarstva ekonomije i finansija cijene da mjere koje Vlada već realizuje treba učiniti održivijim, kao i naš ekonomski sistem i na taj način pomoći najugroženijim građanima, sa čim se bavi i Odluka koja je danas usvojene", kazao je Katnić.
Poslanici PzP-a su tražili da Vlada donese paket mjera koji će stabilizovati cijene hrane u ovoj godini, kao i da donese izvoznu strategiju kojom bi se podržala mala i srednja preduzeća.
Odluke usvojene u skladu sa Vladom
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić je rekao da je Vlada usvojila i Predlog za osnivanje uprave za inspekcijske poslove, koja bi objedinjavala sve inspekcije koje se sada podjeljene na 43, a u okviru 12 ministarstava i 10 organa uprave u kojima radi oko 450 inspektora.
"Odluka je usvojene u skladu sa trajnim opredjeljenjem Vlade za smanjenjem biznis barijera. Sprovođenjem ovog reformskog poduhvata bi se objedinile sve inspoekcije, imali bi smo više razumjevanja u okviru istog tijela za specifiočne potrebe inspekcija, rješiće se problem kadrova u pojedinim inspekcijama bez novog zapošljavanja jer će inspektori moći da obavljaju više vrsta nadzora", objasnio je Kavarić.
Sa stanovišta biznisa, kako je rekao, je značajno to što će se smanjiti broj inspekcijskih posjeta, biće manje preklapanja obaveza tako da će privrednici štedjeti i novac i vrijema koje su se do sada trošili na komunikaciju sa inspekcijama.
Bonus video:
