U ukupno odobrenim kreditima od 2,148 milijardi eura stanovništvu i privredi, prema posljednjim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju januara nekvalitetni čine 485,5 miliona eura (22,6 odsto) – kazala je u razgovoru za „Vijesti” direktor sektora za statistička istraživanja u CBCG Marijana Mitrović Mijatović.
Podaci pokazuju da od 1,1 milijardu eura kolika privreda duguje bankama są 415,3 miliona se kasni u otplati, što je 67 odsto ukupnih kredita koji kasne są otplatom, dok stanovništvo koje duguje 841,7 miliona kasni u otplati są 172,9 miliona eura ili 27,9 odsto ukupnih kredita koji kasne są otplatom.
Na kraju prošle godine privreda je kasnila u otplati są 362,5 miliona (69,4 odsto ukupnih kredita koji kasne), a stanovništvo są 136,6 miliona (26,2 ukupnih kredita koji kasne).
Mitrović je kazala da zabrinjava rast nekvalitetnih kredita i da je neizmirenje obaveza prema bankama posljedica uticaja krize na privredni sektor i poslovanje.
"Krediti koji kasne ukazuju da stanovništvo i privreda još imaju poteškoća u akumulaciji prihoda kako bi na vrijeme izmirivali dospjele obaveze. Ono na šta podaci ukazuju jeste da se usporava brzina povećavanja tih indikatora, što ukazuje da je možda u ovom trenutku dostignut maksimum u njihovom kretanju. Očekivanje u CBCG je da će u narednom periodu doći do smanjenja i kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita, na prvom mjestu usljed slabljenja dejstva krize i revitalizacije realnog sektora", rekla je Mitrović.
Prema Odluci o privremenim mjerama za upravljanje kreditnim rizikom u banakama kašnjenja po kreditima su kategorisana u četiri kategorije i to od 30 do 90 dana (kategorija B), od 90 do 270 dana (kategorija C), od 270 do 365 dana (kategorija D) i preko 365 dana (kategorija E).
Prema Odluci o privremenim mjerama za upravljanje kreditnim rizikom u banakama kašnjenja po kreditima su kategorisana u četiri kategorije i to od 30 do 90 dana (kategorija B), od 90 do 270 dana (kategorija C), od 270 do 365 dana (kategorija D) i preko 365 dana (kategorija E).
Podaci CBCG na kraju janura u odnosu na kraj prošle godine pokazuju da se blago smanjuju kreditna dugovanja i to są 2,199 milijardi na 2,148 milijardi eura, ali da kašnjenja po svim kategorijama, izuzev kategorije D, rastu. Na kraju janura u odnosu na mjesec ranije dugovanja od 30 do 90 dana su porasla są 534,6 na 582,6 miliona, dugovanja od 90 do 270 dana są 269,4 na 288,6 miliona, dugovanja od 270 do 365 dana su smanjenja są 70,6 na 32 miliona , dok su dugovanja izmad godinu dana porasla są 120 na 164,7 miliona eura.
Mitrović je objasnila da dani kašnjenja nijesu jedini kriterijum kod klasifikacije kvalitetnih kredita, već se tu uključuju i kvalitet kolaterala, finansijska snaga primarnih izvora otplate kredita....
Ona je rekla da će se rezervacije kretati smjerom i intenzitetom kojom se kreću indikatori kvaliteta kredita.
"Očekujemo blagi rast realnog sektora u 2011. godini što će za posljedicu imati smanjenje kredita koji kasne, a u tom slučaju i rezervacija. Postepeno će se i mjere privremenog karaktera ukidati u zavisnosti od procjene stanja na tržištu. Mjere su bile privremenog karaktera upravo zbog očekivanja da će globalna finansijska kriza imati takvu vremensku dimenziju", istakla je Mitrović.
Očekivanje u CBCG je da će u narednom periodu doći do smanjenja i kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita, na prvom mjestu usljed slabljenja dejstva krize i revitalizacije realnog sektora
Očekivanje u CBCG je da će u narednom periodu doći do smanjenja i kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita, na prvom mjestu usljed slabljenja dejstva krize i revitalizacije realnog sektora
Kamate pale, ali neznatno
Na pitanje da li je odluka o privremenim mjerama koja je dala bankama mogućnost da podstaknu kreditni rast i snize kamatne stope dala rezultat Mitrović je kazala da se odlukom prevashodno djelovalo na profitabilnost banka i nivo izdvajanja rezervacija.
Očekujemo da će se sklonost ka kreditirnju promijeniti i kod banaka koje smanjeno kreditiraju, a da će banke shodno manjem riziku u odnosu na 2009 i 2010. godinu smanjiti i cijenu novca", rekla je Mitrović.
"Kreditna politika i politika kamatnih stopa su politike koje banke vode samostalno bez uplitanja CBCG. Naše odluke u 2010. godini su sve bile kontraciklične i pospješivale su uslove za oporavak privredne aktivnosti. Metodologija kojom CBCG izvještava, ukazuje da je došlo do marginalnog smanjenja kamatnih stopa što je još nedovoljno. Što se tiče kreditiranja, osam banaka u sistemu pokazuju značajne stope rasta kredita dok samo tri banke imaju pad. Agregatno je ostvaren pad kredita .Očekujemo da će se sklonost ka kreditirnju promijeniti i kod banaka koje smanjeno kreditiraju, a da će banke shodno manjem riziku u odnosu na 2009 i 2010. godinu smanjiti i cijenu novca", rekla je Mitrović, dodajući da su rezervacije za kreditne gubitke na kraju januara 2011.godine iznosile su 108,5 miliona eura, a na kraju prošle godine141,7 miliona eura.
Gubitak povećan 2,5 puta
Gubitak crnogorskog bankarskog sektora na kraju prošle godine iznosio je, prema podacima Centralne banke (CBCG), oko 81,68 miliona eura i bio je 2,5 puta veći nego krajem 2009. Neraspoređeni gubitak banaka je, prema nerevidiranim bilansima stanja i uspjeha dostavljenim CBCG, dostigao 119,9 miliona eura.
Neto prihodi od kamata u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu bili su oko 113,7 miliona eura, a od naknada 34,4 miliona. Banke su imale i 496 hiljada eura vanrednih prihoda i oko 2,2 miliona eura vanrednih rashoda. Ukupna aktiva 11 crnogorskih banaka iznosila je u četvrtom kvartalu oko 2,94 milijarde eura, 1,3 odsto više nego u trećem, a ukupne obaveze 2,63 milijarde.
Ukupna aktiva 11 crnogorskih banaka iznosila je u četvrtom kvartalu oko 2,94 milijarde eura, 1,3 odsto više nego u trećem, a ukupne obaveze 2,63 milijarde.
Obaveze prema Vladi su oko 37,6 miliona eura. Depoziti iznose 1,79 milijardi eura i blago su povećani u odnosu na treći kvartal. Rezerve za kreditne gubitke iznosile su oko 141,66 miliona eura, a rezerve za potencijalne gubitke oko 13,23 miliona. U Crnoj Gori posluju Hypo Alpe Adria banka, Crnogorska komercijalna, Podgorička Sosiete ženeral , First Financial, Prva banka, Hipotekarna, NLB Montenegrobanka, Atlasmont, Komercijalna Budva, Erste i Invest banka Montenegro.
Bonus video:
