Pristup informacijama o zaključenim ugovorima za Javno-privatna partnerstva u Crnoj Gori je izuzetno otežan, primjetan je i manjak demokratske kontrole, a kršenje zakonskih procedura i favorizovanje određenih privatnih kompanija su učestale pojave, upozoravaju iz Instituta Alternativa.
Viša savjetnica Instituta Jovana Marović, pozitivno ocjenjuje politiku Vlade da Javno-privatna partnerstva i u narednom periodu budu glavni instrument za popunjavanje budžetskog deficita.
“Ipak, dosadašnje iskustvo državnih struktura u zaključivanju ugovora po tom modelu kao i postupci dodjeljivanja koncesija ukazuju na brojne nedostatke kazala je Marovićeva.
U prilog boljoj koordinaciji i formiranju ekspertskog jezgra za Javno-privatna partnerstava u Crnoj Gori, savjetuju iz Instituta, potrebno je formirati specijalizovano tijelo, koje bi omogućilo koordinisanu i kontrolisanu akciju u toj oblasti.
Pozitivna iskustva država EU zemalja i regionu ukazuju na korisnost postojanja ovakvog tijela.
Marović upozorava da iako još od februara 2009. godine, kada je usvojen Zakon o koncesijama, postoji obaveza uspostavljanja centralnog registra ugovora o koncesijama, on i dalje nije uspostavljen.
Ona naglašava da je neophodno što prije uspostaviti funkcionalni centralni registar ugovora o koncesijama koji će biti dostupan putem interneta.
“Pored bezrazložnog kašnjenja u formiranju registra koji bi olakšao evidenciju dodijeljenih koncesija, još nisu doneseni svi podzakonski akti za oblast koncesija. Ova primjedba se odnosi na član Zakona o vrsti djelatnosti koja je predmet ugovora o koncesiji i tržišnih uslova za njeno obavljanje”, kazala je Marovićeva.
Pomenuti zakon nije u potpunosti usklađen sa relevantnim EU dokumentima iz te oblasti
“Neusklađenost zakonodavnih propisa je primjetna u nepreciznom definisanju koncesija za javne radove, a ni definicije ograničene procedure, kao ni konkurentskog dijaloga nisu na adekvatan način prenijete iz direktiva EU”, riječi su Marovićeve.
Marovićeva je naglasila da, pored centralnog registra za ugovore o koncesijama je neophodno i sve ugovore o Javno-privatnim partnerstvima učiniti dostupnim, te stvoriti nacionalnu bazu podataka o zaključenim ugovorima.
“Ta baza podataka bi trebalo da omogući pristup periodičnim izvještajima o realizaciji JPP uključujući i finansijske izvještaje, kao i planove godišnjih otplata dugovanja javnog sektora za takve projekte, saopštila je Marovićeva.
Država mora više voditi računa o tome kome daje koncesije
Stručnjaci iz oblasti koncesija već neko vrijeme upozoravaju da država mora više voditi računa o tome kome daje koncesije na mineralne sirovine, kako se ne bi dešavale greške iz prošlosti, kada su nekontrolisane koncesije ugrozile životnu sredinu.
Javnosti su najsvježije uspomene na poplave iz decembra, od kojih se mnoga domaćinstva još nijesu oporavila, a čije su se posljedice, kako smatraju eksperti, mogle umanjiti da se vodilo računa o koncesijama.
Koncesije na šljunak, šume i druge sirovine moraju biti apsolutno javne, a kontrole ugovora rigoroznije, upozoravaju ekperti.
Takođe, iako je Zakonom o koncesijama bilo predviđeno da se formira Komisija za koncesije, koja bi trebalo da vodi registar Ugovora o koncesijama, ona nije formirana ni skoro tri godine od njegovog usvajanja.
"Vijesti" nezvanično saznaju da je u planu i izmjena pomenutog zakona.
Galerija
Bonus video:
