Privrednici i bankari u razgovoru za “Vijesti” saglasni su u stavu da će problem nelikvidnosti privrede nastaviti da se pogoršava, da se teško mogu u kratkoročnom periodu pronaći rješenja koja bi takvu situaciju promijenila i da ne treba očekivati od banaka da poboljšaju kreditnu aktivnost budući da teško naplaćuju ranija potraživanja.
Oni su saglasni i u ocjeni da država mora dati jasnu sliku o broju firmi čiji su računi blokirani i vrijednosti dugovanja pošto mnoge firme postoje samo u zvaničnoj statistici, odnosno da ne posluju godinama unazad, te da treba stvoriti zdravo privredno jezgo.
U Vladi su kazali da će u narednom periodu pomoći oporavak privrede, prije svega kroz stvaranje povoljnog zakonodavnog ambijenta koji će omogućiti bolje uslove za poslovanje preduzeća, a podsjetili su na ranije mjere pomoći privredi i bankama u visini od 10 odsto BDP-a.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) broj privrednih subjekata čiji su računi blokirani zbog nagomilanih dugovanja u 2011. godini i dalje raste tako da je na kraju januara bilo 14.224 preduzeća u blokadi sa dugom od 265,2 miliona eura. Mjesec ranije vrijednosti blokiranog duga je bila 253,9 miliona eura, a broj nelikvidnih firmi 14.113.
Vlasnik mesne industrije “Goranović” Đorđe Goranović istakao je da ne vidi da se kratkoročno nešto može popraviti kada je u pitanju nelikvidnost privrede, i da će sigurno do kraja godine biti povećan broj blokiranih firmi i dugovanja.
"Struktura privrede je takva da ne možemo kratkoročno očekivati bolje rezultate i mislim da će veliki broj kompanija biti u teškim problemima u naredom periodu. Imamo malu kreditnu aktivnost banaka koja je opravdana jer se veliki broj privrednih subjekata zadužio.
Uz to, mnoge kompanije ne mogu da ispune uslove pod kojima banke odobravaju kredite, naročito instrumente obezbjeđenja za kredit. Ne treba se zavaravati, već treba biti svjestan činjenice da će se taj problem produbiti", ocijenio je Goranović.
On je kazao da ne vidi ni kako bi Vlada kratkoročno mogla da zaustavi rastuću nelikvidnost, dok dugoročno treba da stvara ambijent u kome će biti razvijeni tržišni uslovi poslovanja.
Dugovi se povećavaju
"Naša firma nema problema sa likvidnosću, ali imamo subjekata od kojih potražujemo novac. To nijesu značajni iznosi koji mogu narušiti poslovanje. Ipak, kad bi se u lancu u kome mi poslujemo produbio taj problem to ne bi bilo dobro za mnoge koji su uključeni u tu prometnu sferu poslovanja", rekao je Goranović.
Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović kazao je da je činjenica da se nelikvidnost privrede iz dana u dan povećava, ali da u podacima koji se saopštavaju ima dosta firmi koje se nalaze u stečaju iz nekog ranijeg perioda i da najprije treba počistiti te bilanse.
"Nema dileme da se dugovi povećavaju, ali država mora da prezentuje jasnu sliku o nelikvidnim subjektima. Nema smisla da se neko ko je u stečaju osam godina svrstava u kategoriju nelikvidnih.
Dalje, kada govorimo o pomoći banaka jasno je da su one zauzele čvrste pozicije i da forsiraju zdrave projekte, kao i da ne možemo očekivati kamatne stope koje su na evropskom nivou. Veliko je pitanje u kojoj mjeri ovakva privreda može apsorbovati takve kamatne stope", rekao je Radović.
Radi se za banke
On smatra da nema privredne grane koja može napraviti profit veći od 10 odsto, što znači da se radi za banke i da tu sutuaciju diktiraju tržišni uslovi.
"Banke ne treba kriviti za takvu politiku jer su izašle sa velikim problemima iz zone ekonomskog buma i opravdano su oprezne u kreditiranju. Ne treba upućivati toliku kritiku bankama zato što ih je situacija natjerala da budu takve.
Uz to, imaće i dalje problema s naplatom potraživanja", rekao je Radović.Vlada može, prema njegovim riječima, da počne rješavati problem tako što će pokrenuti javne radove i zadužiti se u inostranstvu kako bi se počele osnivati industrijske zone gdje bi počeo da se razvija mali i srednji biznis koji će supstituisati dio uvoza.
Vrijeme je za osnivanje novih preduzeća
"Kratkoročno bi se možda nešto moglo riješiti kompenzacijom, što je rađeno i ranije, ali to ne bi bilo dovoljno. Mislim da je došao terenutak da neki privredni subjekti prekinu život i da se osnuju nova preduzeća sa boljim menadžmentom. Ne treba očekivati ni od države da rješava problem nelikvidnosti, već ona kao svuda u svijetu treba da stvara povoljan poslovni ambijent", rekao je Radović.
Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović ocijenio je da treba sagledati strukturu duga jer su mnoge firme odavno pošle u stečaj i dati jasnu sliku o firmama čiji su računi u posljednjih nekoliko mjeseci blokirani.
"Ali i kada se to izuzme može se zaključiti da je velika nelikvidnost i da se povećava iz mjeseca u mjesec zbog obaveza koje se imaju prema bankama i dobavljačima. To postaje ozbiljan problem i pitanje je kako će se rješavati u narednom periodu.
Jedna od mogućnosti je kompenzacija, ali ne vidim da bi ona značajno riješila problem. Moguće rješenje je i povećana kreditna aktivnost banaka, ali u vezi s tim nijesam optimista.
Banke nerado daju kredite klijentima koji su u dugovima
Banke su u situaciji da teško i nerado odobravaju kredite klijentima koji su u dugovima, a teško se može računati na nove kredite. Mogu jedino reprogramirati obaveze i time olakšati poslovanje klijenta", kazao je Zaimović.
On smatra da je Vlada dosta pomogla banke kako bi one olabavile politiku kreditiranja, ali da u narednom periodu dodatno treba raditi na poboljšanju finansijske discipline.
"Moraju se stvoriti povoljniji zakonski uslovi za naplatu kolaterala pošto sudski organi rade sporo. Uz to, potrebno je poboljšati tu finansijsku disciplinu, jer niko ne odgovara zbog toga što je firma u blokadi, što se izdaju mjenice bez pokrića...", kazao je Zaimović.
Vlada će nastaviti da pomaže
U Ministarstvu finansija su kazali da će Vlada i u narednom periodu pomoći oporavak privrede, prije svega kroz stvaranje povoljnog zakonodavnog ambijenta koji će omogućiti bolje uslove za poslovanje preduzeća, a podsjećaju da je Vlada za mjere usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i bankarskog sistema u prethodnom periodu usmjerila više od 10 odsto BDP-a.
"Kad je u pitanju privreda, neke od mjera bile su ukidanje obaveze plaćanja poreza na dobit pravnih lica u vidu mjesečnih akontacija, čime smo ostavili više novca preduzećima za potrebe biznisa i poboljšanje likvidnosti. Nastavljeno je smanjenje poreza na dohodak fizičkih lica sa 12 na devet odsto i izjednačene su poreske stope za akontativno plaćanje za sve izvore dohotka na devet odsto, što je predstavljalo značajno poresko rasterećenje.
Obezbijedili smo garancije za kreditnu podršku kod Evropske investicione banke i Njemačke banke za razvoj, što je prva inicijativa takve vrste koju je zatražila neka zemlja. Kao dodatnu podršku treba posmatrati i rad Investiciono-razvojnog fonda", kazali su “Vijestima” u Ministarstu finansija. Oni su podsjetili i da je ministar finansija Milorad Katnić nedavno imao sastanak sa bankarima na kome je iskazana doza optimizma u pogledu većeg iznosa plasiranih kredita u 2011. godini.
"Zadatak države u tom dijelu je efikasna primjena novih zakonskih rješenja iz oblasti bankarskog sektora, dalje unapređivanje postupka izvršenja, poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja i korporativne kulture, prenos i obezbjeđivanje vlasničkih prava, poboljšanje kreditnog rejtinga... To su sve projekti na kojima intenzivno radimo, s ciljem da se ojača ambijent za više novih kredita s povoljnijim uslovima", kazali su u Ministarstvu.
Bonus video:
