Da Vlada i Elektroprivreda dogovaraju opterećenja za potrošače dokaz je i to što je ovogodišnjim energetskim bilansom zadržan prošlogodišnji nivo gubitaka u distributivnom sistemu koje plačaju građani i privreda.
Odbor direktora EPCG je odobrio bilans električne energije za 2011. koji je predložen Ministarstvu ekonomije tako da tehnički i gubici koji se odnose na krađu električne energije u distribuciji budu 18 odsto.
To je resorno ministarstvo i prihvatilo, a Vlada usvajanjem aminovala da taj teret za potrošače kompanija ne treba da smanji.
Prema takvom stavu iz energetskog bilansa, EPCG je tražila da joj Regulatoprna agencija za energetiku odbori da građani sa 24 miliona eura plate gubitke u distributivnim mrežama, kroz koje legalne i uredne platiše daju novac i za “nečiju” krađu struje.
Plaćanje krađe
Od procenta gubitaka koji regulator prihvati, zavisiće koliko će to opterećenje da se osjeti na računima za električnu energiju.
Iz RAE su najavili da će dozvoljeni nivo gubitaka o trošku građana i privrede ove godine spustiti sa sadašnjih 18 na 15 odsto, osim ukoliko ne poslušaju Vladin energetski bilans po želji EPCG pa zadrže nivo koji je daleko veći od evropskog prosjeka.
Posebno je sporno što regulator dozvoljava da EPCG naplaćuje komercijalne gubitke, koji podrazumijevaju krađu struje i neovlašćenu potrošnju.
Ustavni sud se još nije izjasnio po inicijativama od februara prošle godine da se poništi propis RAE kojim se obaveza, za koju je odgovorna Elektroprivreda, nameće potrošačima preko cijena struje.
EPCG tražio da Ministarstvo utiče na regulatora
Izvršni direktor EPCG Enriko Malerba je 30. novembra 2010. pisao pomoćniku minstra za energetiku Miodragu Čanoviću, kojim ga obavještava da je “realan procenat gubitaka 18 odsto, a ne onaj koji zahtijeva RAE”.
Taj dopis je u zahtjevu EPCG o dozvoljenom prihodu, kojim se traži da regulator cijenu za domaćinstva digne 79 odsto, ali i da poskupi struja za privredu.
"Nemoguće je razmišljati o smanjenju stope u distribuciji, jer bi priznavanjem gubitaka i jedan procenat manje od 18 odsto mogla bi se ugroziti stabilnost snabdijevanja unutar crnogorskog elektroeneregtskog sistema", naveo je u Malerba u dopisu Čanoviću.
Izvršni direktor EPCG je predložio Čanoviću i direktnu komunikaciju Ministarstva ekonomije sa RAE o ciljevima koje vladin resor očekuje od EPCG – o gubicima u procentu u kojem EPCG traži.
Čanović kaže da ne vidi ništa loše što je u bordu EPCG i ministarstvu, jer je do sada “uvijek radio transparentno i zakonito u interesu države čiji je interes da preduzeće u njenom većinskom vlasništvu uspješnije posluje”
To se može tumačiti i kao zahtjev da Ministarstvo utiče na regulatora da bi više opteretio potrošače gubicima kompanije.
Italijanska kompanija, koja je od kraja pretprošle godine suvlasnik EPCG, nadležna je i za izvršni menadžment.
Čanović se pita o istom sa dva mjesta
Međutim, Miodrag Čanović je u ovom slučaju u konfliktu interesa jer kao pomoćnik ministra ekonomije za energetiku učestvuje u postupku utvrđivanja energetskog bilansa sa istim gubicima od prošle godine da bi kompaniji, u čijem je Odboru direktora, omogućili bolje poslovanje.
Prethodno je kao član borda EPCG usvajao bilans električne energije koji predlaže izvršni menadžment kompanije, nakon čega ga je “razmatrao” i u Ministarstvu ekonomije.
Na kršenje Zakona o sprečavanju konflikta interesa, ukazuje to da javni funkcioneri, odnosno kao pomoćnik ministra (član tri – tačka četiri zakona) ne smije biti član organa upravljana privrednog društva.
I pomoćnik ministra finansija Boris Bušković je član Odbora EPCG, s tim što nije u Vladinom resoru koji je direktno nadležan za kompaniju u čijem je bordu.
Čanović kaže da ne vidi ništa loše što je u bordu EPCG i ministarstvu, jer je do sada “uvijek radio transparentno i zakonito u interesu države čiji je interes da preduzeće u njenom većinskom vlasništvu uspješnije posluje”.
“Šta sve nije konflikt, ali neko mora raditi”
"Ne bih rekao da sam u konfliktu, jer ako ministar ne može biti u odboru kompanije u većinskom državnom vlasništvu, najbolje je da taj posao obavlja onaj ko je usko i stručno potpuno vezan za tu materiju. Izjašnjavamo se o bilansima svih energetskih kompanija, među kojima je i Rudnika uglja, a u tom procesu samo pratim zakonitost njihovog donošenja.
Vlada ne prihvata uvijek ono što preduzeća traže, ako se procijeni da to nije realno.
U konkretnom slučaju, ostali su gubici od 18 odsto, ali ne zbog toga što je zahtijevalo preduzeće, već je to procijenjeno realnim ostvarenjem. Ali RAE odlučuje u kom procentu će gubici EPCG biti dozvoljeni, bez obzira na predlog iz bilansa – odgovorio je Čanović “Vijestima” na povezivanje sa klasičnim sukobom interesa.
On je naveo: “Ne znam šta ne ispada da nije konflikt interesa, ali znam da kvalitetno radim posao i vjerovatno da sam izabran za to mjesto po funkciji koja je stručno vezana za rad u odboru EPCG”.
Prema imovinskom kartonu Čanovića od 2009. godine, njegova mjesečna plata u ministarstvu je manja 40 eura nego u Odboru direktora EPCG gdje prima 680 eura.
Galerija
Bonus video: