Lažno žiriranje, nagli skok rata za kredite koje su uzeti u švajcarskim francima i dobijanje nepotpunih informacija sa zakašnjenjem od banaka, glavni su problemi koje su građani iznijeli bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču u proteklih mjeseca dana od kada je počeo da radi.
"Građanima koji imaju problema sa lažnim žiriranjem ne možemo puno pomoći jer je to nadležnost policije i sudova. Jedino im možemo dati savjete koju dokumentaciju da prikupe i zamoliti nadležne organe da im blagovremeno izađu u susret kako bi se građanima povratila sigurnost" rekao je Kalač.
"U drugu grupu su klijenti koji su uzeli kredite u švajcarskim francima u periodu prije krize kada je ta valuta bila znatno niža od eura. Sada je situacija obrnuta i to nije samo karakteristika Crne Gore već i cijele Jugoistočne Evrope. Nadamo se da će se taj kurs sa oporavkom tržišta u skorije vrijeme stabilizovati" kazao je Kalač, dodajući da je pristiglo oko 15 zahtjeva za pomoć i da nakon praznika očekuju veći broj.
Programa zaštite klijenata neophodan
On je najavio da će bankama i mikrofinansijskim institucijama preporučiti da donesu programe zaštite klijenata.
"To je neophodno iz razloga što jedan broj klijenata, zbog posledica globalne ekonomske krize, nije u mogućnosti da na vrijeme otplaćuju uzete kredite. U tim slučajevima banke treba da restrukturiraju kredite ili na drugi način olakšaju klijentima i žirantima njihovu otplatu. Dalje, banke i mikrofinansijske instutucije moraju povećati nivo informisanosti klijenata" rekao je Kalač.
"Primjedbe klijenata se odnose na to da ne dobijaju redovne informacije i da kada ih dobiju one najčešće budu nepotpune, neblagovremene i često netačne. Kada kilijent podnese zahtjev u pismenoj formi da su povrijeđena njegova prava banka mora pokrenuti interni postupak i da se u roku od mjesec dana izjasne po svim navedenim spornim činjenicama. Ako tako ne budu radile onda mi reagujemo" objasnio je Kalač.
Potreba zaštite klijenata, prema njegovim riječima, naglašena je zbog posledica globalne ekonomske krize, agresivne markentinške politike banaka i drugih finansijskih institucija pri nuđenju kredita, (a u cilju jačanja pozicije na tržištu i sticanja kredita) i neadekvatnog nivoa finansijske pismenosti jednog broja klijenata.
"Klijent je važan subjekat tržišta i zaštita njegovih finansijskih prava je jedan od bitnih uslova izgradnje finansijskog tržišta. U narednom periodu radićemo na edukaciji klijenata kroz organizaciju okruglih stolova i konferencija na temu povećanja finansijske pismenosti, a i kroz nacionalni program zaštite potrošača predviđeno je uvođenje sadržaja zaštite klijenata u obrazovni sistem osnovnih i srednjih škola, a ja bih tu dodao i univerziteta" kazao je Kalač.
Od zemalja u okruženju Crna Gora je jedina država koja je institucionalizovala finansijsku zaštitu prava kijenata banaka, a uskoro će to biti praksa u Srbiji, Hrvatskoj i BiH.
Banke moraju dati tačne podatke o troškovima
Kalač je najavio da će tražiti od banaka da daju potpunije informacije o kreditima kako bi građani mogli odlučiti da li da ga uzmu kod te ili neke druge banke.
"Banke moraju razdvojiti informacione i reklamne podatke. To dvoje ne ide zajedno. U informacionim listovima se mora tačno navesti nominalna i efektivna kamatna stopa koja govori koliki su ukupni troškovi građana za neki kredit".
"Zatim, banka mora prezentovati na koji način građanin može servisirati otplatu, što znači da treba navesti da li pored plate postoji mogućnost da se obaveze izmiruju i po osnovu nekih drugih prihoda iz porodičnog budžeta. Na informacionoj listi moraju se jasno navesti i transakcioni troškovi za koje građani u većini slučajeva i ne znaju da postoje. Većina banka koje posluju kod nas dolaze iz zemalja EU gdje posluju po visokim standardima i ne vidim nijedan razlog zašto neki naš građanin ne bi dobio istu informaciju od neke banke čija majka banka, recimo, posluje u Parizu ili Briselu" rekao je Kalač.
Bonus video:
