Crnogorski vozači Novu godinu su dočekali sa novim vrstama goriva, ali i novim, većim cijenama. Procjene su da će na osnovu akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) od goriva građani do kraja godine dotirati državnu kasu sa više od 10 miliona eura, u zavisnosti od daljih trendova cijena na domaćem i stranom tržištu.
Upoređujući trenutne maloprodajne cijene goriva sa onim od prije tačno godinu, dolazi se do podatka da su bezolovni benzini ekodizel poskupjeli za 12,5 odsto, najviše zahvaljujući cjenovnim poremećajima na svjetskom tržištu nafte i promjena u valutnom odnosu između eura i američkog dolara.
Upoređujući trenutne maloprodajne cijene goriva sa onim od prije tačno godinu, dolazi se do podatka da su bezolovni benzini ekodizel poskupjeli za 12,5 odsto
U Vladi svakako mogu da se raduju povećanju cijena, jer mogu računati na veći priliv novca u budžet po osnovu akciza i poreza. U državni budžet se od svakog litra BMB95, čiji litar košta 1,26 eura, slije čak 65 centi ( po osnovu akcize i poreza za dodatu vrijednost), što je oko 51 odsto cijene. Vozači koji sipaju eurodizel, državi dotiraju 55 centa za litar, ili 47 odsto ukupne cijene. Samo po osnovu goriva, država od građana “uzme” preko 10 miliona eura godišnje.
Veće cijene goriva stvaraju veće benefite za državnu kasu, ali, sa druge strane, predstavljaju pritisak na ekonomiju, što može, ali i ne mora, da se odrazi na rast maloprodajnih cijena niza drugih proizvoda i usluga, počev od prevoza, prehrambenih proizvoda i slično. Ipak, sudeći po dosadašnjem iskustvu, takvih poremećaja koji mogu da se odraze i na inflaciju, ne bi trebalo da bude.
Sa većim maloprodajnim cijenama goriva suočili su se i vozači u državama regiona, pa su se ti iznosi, u odnosu na raniji period, prilično ujednačili.
Prosječna cijena goriva najjeftinija je u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. U BiH litar eko-dizela, prema posljednjim informacijama bosanskog Petrola, košta 1,12 eura za litar (pretvoreno iz konvertibilnih maraka po jučerašnjem kursu), koliko iznosi i cijena BMB-a 98. Bosanci i Hercegovci litar BMB-a 95 plaćaju po nešto nižoj prosječnoj cijeni od 1,1 euro. Nešto skuplji benzin je u Makedoniji: tamo za BMB95 treba platiti 1,2 eura po litru, dok je eko-dizel najjeftiniji - svega 1,01 euro, kad se preračuna sa makedonskih denara.
Najskuplje gorivo u regionu toči se u Hrvatskoj, gdje BMB 95 košta 1,33 eura, BMB 98 1,38, dok za litar eko-dizela valja izdvojiti 1,22 eura. U stopu je prati Slovenija, jedina zemlja regiona koja je članica Evropske unije (EU). Tamošnji vozači za litar BMB 95 treba da izdvoje 1,28 eura, a cent više košta litar BMB-a od 98 oktana. Eko-dizel u deželi košta 1,24 eura za litar.
Najraznolikije maloprodajne cijene goriva ima Srbija. Tamošnji prodavci imaju slobodu da sami formiraju cijene, pa se raspon cijena BMB-a 95 kreće od 1,2 do 1,25 eura, dok eko-dizel košta od 1,17 do 1,2 eura za litar (pretvoreno iz vrijednosti srpskog dinara po jučerašnjem kursu).
Maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori formiraju se svakog drugog ponedjeljka, na predlog Jugopetrola, a u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursnih oscilacija odnosa eura i američkog dolara. Cijena se mijenja u zavisnosti od troškova na tržištu i ukoliko se odnos eura i američkog dolara promijeni u obimu većeg od pet odsto.
Upravljanjem cijena rukovodi poseban sektor u Ministarstvu ekonomije, na osnovu uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. U Ministarstvu smatraju da je upravo ta uredba uticala na stabilizaciju cijena.
Oporavak ekonomije povećava cijene
Cijene nafte na svjetskom tržištu tokom prošle godine zabilježile su značajan rast, ponajviše zbog porasta potražnje na koju najviše utiču Kina i Indija, zemlje sa velikim ekonomskim rastom.
Barel sirove nafte na američkom tržištu poskupio je opet juče na 89,42 američka dolara, što je za preko 10 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Na evropskom tržištu, barel nafte juče je koštao 98 eura, što je maksimalan nivo u posljednjih 27 mjeseci, prenosi Rojters. U odnosu na januar prošle godine, cijena barela u Evropi veća je čak 24 odsto.
Analitičari tržišta smatraju da rast potražnje za energentima, time i cijena nafte na svjetskom nivou pokazuje da se globalna ekonomija oporavlja od recesije koja ju je drmala godinu i po.
Skuplje gorivo Crnoj Gori je donio i rast američkog dolara, jer su u formuli, prema kojoj Jugopetrol računa cijene goriva, što svakog drugog ponedjeljka dostavlja Ministarstvu ekonomije na odobrenje, dva ključna elementa cijena naftnih derivata na Mediteranu i srednji kurs dolara.
Mediji prenose da osim nafte, u svijetu rastu i cijene drugih sirovina, što analitičare podsjeća na skokove iz 2008. godine. Hrana je, recimo, u Velikoj Britaniji od početka 2007. poskupjela 25, a u Sjedinjenim Američkim Državama 11 odsto.
USS traži sjednicu Savjeta
Unija slobodnih sindikata (USS) pozvala je predsjednika Socijalnog savjeta Suada Numanovića da “u što kraćem roku” sazove sjednicu tog tijela, povodom poskupljenja goriva, ali i najavljenih većih cijena električne energije.
"Ono što zabrinjava svakako su predviđanja da će struja u aprilu ove godine ponovo poskupjeti i to do 100 odsto", stoji u otvorenom pismu Unije Numanoviću. U pismu se dodaje da će to biti novi udar na platežnu moć građana.
Bilo bi logično, kako smatraju u Uniji, da cjenovne šokove prati i adekvatan rast zarada, “čime bi se spriječilo dalje degradiranje životnog standarda naših građana”.
"S obzirom da to nije činjenica i da su naše zarade u permanentnom padu, obraćamo Vam se sa zahtjevom da u što kraćem vremenskom roku sazovete sjednicu Socijalnog savjeta koja će biti posvećena aktuelnim poskupljenjima", navodi se u pismu Unije, u kojem se traži da toj sjednici prisustvuju i predstavnici resornih ministarstava, Regulatorne agencije za energetiku i Jugopetrola.
Unija je kritikovala Ministarstvo ekonomije, koje odobrava maksimalne maloprodajne cijene goriva u državi, jer “zaboravlja da navede da je standard u Hrvatskoj i Sloveniji na mnogo većem nivou nego kod nas”, kada informiše da su cijene tih energenata u regionu ujednačene.
U Uniji smatraju da se i u slučaju upoređivanja samih cijena vidi da su one u Crnoj Gori na najvećem nivou u odnosu na region.
Bonus video:
